“Kad god sjednem oči u oči s pacijentom koji je u stresu i spomenem mu važnost zdravih odnosa, gotovo svi oni intelektualno razumiju što im govorim. Klimnu glavom i nasmiješe se, smatraju da su dovoljno pametni da i samo to zaključuju. No, u stvarnosti im stvaranje i održavanje zdravih veza baš i ne ide tako lako. To ipak zahtijeva vrijeme, energiju i trud”, započela je kolumnu u kolumni za CNBC psihologinja Mary E. Anderson.
“Zdravi odnosi s drugima ključni su, jer ljudima pomažu gledati naprijed, osjećati se ispunjenima i ostvarenima. Dobri odnosi povećavaju naš osjećaj blagostanja i smanjuju anksioznost. Istraživanja pokazuju i da je društvena podrška ključna za naše opće mentalno i fizičko zdravlje, kao i za otpornost na stres”, piše nadalje.
“Moj kolega Robert Waldinger, direktor više desetljeća dugog istraživanja na Harvardu o razvoju ponašanja odraslih, također je istaknuo da je najjasnija poruka koju su dobili iz 75-godišnjeg istraživanja ta, da nas dobri odnosi neupitno čine sretnijima i zdravijima”, ističe.
Potom iznosi tri jednostavne i lako izvedive strategije koje i sami možete koristiti za smanjenje usamljenosti, stvaranje dobrih veza i izgradnju zdravih odnosa. Lako ih možete implementirati u svoj život čak I ako još uvijek živite užurbanu svakodnevicu.
Stvorite mikro-trenutke povezivanja
Ljudi koji žive sami i osjećaju se usamljenima često ne vjeruju da se uopće mogu s nekim povezati. Oni imaju pojačani strah od odbacivanja pa je baš zato najbolje početi s malim koracima. Primjerice, možete se uključiti kroz tzv. “mikro-trenutke” koji traju kratko, oko minute, dvije. To su trenuci naklonosti koji se događaju kada se dvoje ili više ljudi, pa čak i dvoje potpunih stranaca, sretnu i povežu kroz zajedničku pozitivnu emociju.
Na primjer, povezujete se kad susjede pozdravite s osmijehom i veselim “dobro jutro”, kad komunicirate sa kolegom ili znancem koji dijeli vašu ljubav prema vrtlarenju, kad usmjerite pogled i nasmiješite se nekome pored koga prolazite na ulici, ili kad neznancu pohvalite preslatkog psića.
U ovom post-COVID svijetu, mnogi više ne idu svaki dan u ured, a umirovljenici također znaju reći da od tada imaju sve manje organiziranih okupljanja te da su se mnogi povukli. Međutim, čak i osobni dolazak jednom tjedno u ured ili na neko grupno druženje preko udruge umirovljenika ili crkvene zajednice, može napraviti ogromnu razliku. Da rezimiramo, i kratki trenuci s drugima su dovoljni za dobar osjećaj i mogu potaknuti jači osjećaj pripadnosti.
Ohrabrujte druge
Postoji taj izraz na kineskom, Jiāyóu (加油), koji u doslovnom prijevodu znači “dolij ulje”. To je ono što Kinezi kažu kad nekoga bodre. Iako je izraz teško precizno prevesti, koristi se figurativno za ohrabrenje, solidarnost, živahni poticaj da se ustraje u nečemu te je ujedno i izraz povjerenja u sposobnosti drugoga. To je poput kod nas uobičajenog “samo naprijed”, “ne posustaj” ili “drži se”.
Nakon teškog dana zbog fizičkog ili psihičkog napora, što je bolje od toga da vas netko bodri, suosjeća s vama i podsjeća vas da niste sami? Iskreno reći “samo naprijed” prijatelju, kolegi, pa čak i prolazniku, zaista je korisno. Općenito je jedan od najbržih načina za smanjenje anksioznost upravo fokusiranje na pomaganje drugima kroz njihove kušnje i teške trenutke u životu, uz ohrabrujuće riječi i postupke. To će vas oboje ojačati.
Ponudite svoju pomoć
Volontirajte kako bi na praktične načine pomagali drugima, jer to može biti korisno za obje strane. Nakon nesebičnog služenja drugima osjećamo ushit i povećani nalet energije, a zatim slijedi razdoblje smirenosti i mira, za koje se psiholozi slažu da je slično dobrom osjećaju koji imamo nakon intenzivnog fizičkog vježbanja.
Sudjelovanje čak i u najmanjim činovima ljubaznosti može poboljšati naše vlastito mentalno i fizičko zdravlje, smanjujući razinu stresa i povećavajući samopoštovanje. To nam donosi sreću i zadovoljstvo, smanjuje naš krvni tlak, pa čak i povećava dugovječnost.
Kvaliteta iznad kvantitete
Razmislite o kvaliteti odnosa, a ne o količini. Male geste koje djeluju kao energetski naboji u svakodnevnom životu, a koji mogu trajati i samo jednu minutu, čovjeku daju nalet energije koja izaziva da se osjećamo dobro. Stoga, evo još malo primjera koje možete primijeniti u praksi: otvorite vrata osobi iza vas, zadržite dizalo nekome tko žurno želi ući, ne zaboravite reći “molim” i “hvala” u svakodnevnim interakcijama.
Ako imate višak vremena, mogli biste podučavati ljude u knjižnici, pomagati u azilu za životinje, pomoći nekome tko se seli s pakiranjem ili sudjelovati u humanitarnom radu. Što god radili, moguće je da ćete upoznati ljude istih uvjerenja i spremnih za povremena druženja. Bez obzira na vašu dob, iskoristite svoje talente, jedinstvene vještine i stručnost kako biste pomogli drugima jer gdje ima volje, ima i načina.
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!
