Evo koliko ste, ovisno o godinama, trebali uštedjeti za mirovinu

Za ugodnu mirovinu bez suvišnog stezanja remena, nužno je pažljivo financijsko planiranje već od samog ulaska u svijet rada. Opći savjet investicijske tvrtke Fidelity Investments jest da biste u trenutku umirovljenja na računima trebali imati deset godišnjih zarada.

Dakako, godišnja zarada je uprosječena, budući da malo tko cijeli život zarađuje jednako. Kad kažemo “na računima”, to uključuje štednju, dobrovoljna mirovinska osiguranja i investicije. Fidelity je izračunao i dinamiku prema kojoj bi se taj kapital trebao “taložiti” u idealnom scenariju.

Kamen temeljac buduće mirovine trebao bi se postaviti do 30. godine i trebao bi biti jednak vrijednosti godišnje zarade. U slučaju da osoba zarađuje oko 25.000 godišnje, tolika bi trebala biti i vrijednost mirovinske štednje i investicijskih računa.

U idućih deset godina, dakle do 40. rođendana, taj bi iznos trebao biti trostruk (75.000 eura), a do 50. godine šest puta veći (150.000 eura). U 60. godini dobro osigurana osoba trebala bi imati osam godišnjih prihoda na računima. To bi bio iznos od 200.000 eura u slučaju da zarađuje 2.500 eura godišnje. Nastavi li raditi i štedjeti do 67. godine, iznos bi se trebao popeti na 250.000 eura ili deset godišnjih zarada, savjetuje Fidelity Investments.

Dakako, koliko ćete ugodno živjeti s ovom ušteđevinom i mirovinom, ovisi o tomu kada ćete se umiroviti. Prijevremeno umirovljenje sa sobom povlači i manju mirovinu i manju mirovinsku štednju uz veći broj godina na koje ćete taj novac rasporediti.

Životni stil koji planirate imati u mirovini također je važan. Fidelity je ovaj izračun predvidio za one umirovljenike koji odlaskom u mirovinu neće mijenjati životni stil te ne namjeravaju ni smanjivati troškove, ali ni povećavati potrošnju.