Povijest Crnog petka nije tako sjajna kao što popusti sugeriraju. Naime, termin Black Friday prvi su koristili policajci u Philadelphiji 1960-ih godina kako bi opisali kaos na ulicama uzrokovan masama kupaca iz predgrađa.
Ti kupci su dolazili u grad zbog početka blagdanskog šopinga, ali i zbog tradicionalne godišnje utakmice između Armyja i Navyja. Za policajce je to značilo prometne gužve i nesreće te porast sitnog kriminala.
Trgovci su u to vrijeme pokušali Crni petak preimenovati u Veliki petak, ali to se jednostavno nije uhvatilo u narodu. Tek kasnih 1980-ih uspješno su rebrendali Crni petak kao dan kada prodaja izlazi iz crvenog (gubitka) i prelazi u crno (profit).
Iako se zapravo radi o namjerno proizvedenoj neistini, Crni petak je postao globalni blagdan kupovine, tijekom kojeg trgovci kupcima nude velike opuste, čak i do 70 posto. Nema televizije koja tog dana ne emitira vijesti o stampedima kupaca koji pustoše američke trgovine.
Hrvati su Crni petak prihvatili bez otpora, za razliku od Valentinova ili Noći vještica, koji se često pejorativno nazivaju komercijalnim izmišljotinama iz Sjedinjenih Država. Tako kupci i u Hrvatskoj s nestrpljenjem čekaju popuste na elektroniku, modu i kućanske potrepštine, iako se ti popusti po izdašnosti ne mogu usporediti s Sjedinjenim Državama.
Za ilustraciju, na prošlogodišnji Crni petak hrvatski trgovci su ostvarili 76,7 milijuna eura prometa ili 17,2 posto posto više nego 2022. godine. Pri tome su izdali nešto više od četiri milijuna računa ili 0,9 posto više nego na isti taj dan godinu ranije, pokazuju podaci Porezne uprave iz sustava fiskalizacije.
U posljednje vrijeme, Crni petak evoluirao je u globalni fenomen s brojnim inačicama poput Kiber ponedjeljka (Cyber Monday), posvećenog online kupovini, i Subote za male biznise (Small Business Saturday), koja potiče podršku lokalnim trgovcima. No ti trendovi do nas još uvijek nisu došli.
