Vijesti
Plenković: ‘Mirovine su rasle 75 posto, studentski rad će ići u staž’
Premijer je na otvorenom dijelu sjednice Vlade RH najavio planove za umirovljenike; kako sadašnje, tako i one buduće.
Na početku redovne sjednice Vlade RH, premijer Andrej Plenković (HDZ) osvrnuo se na jučerašnje saborsko predstavljanje Godišnjeg izvješća o radu Vlade. Ponovio je povoljne pokazatelje zaposlenosti i rast plaća koji su se dogodili za mandata njegovih vlada, posebno se osvrnuo i na napredak vezan uz mirovine i umirovljenike.
Naime, naveo je da su prosječne sveukupne mirovine narasle 75 posto, s 355 eura na 620, očekivani rast BDP-a je u ovoj godini 3,6 posto, a dvije međunarodne agencije dale su Hrvatskoj kreditni rejting A-. Najavio je i nove aktivnosti, poput povećanja iznosa minimalne plaće u bruto iznosu na 970 eura od prvog siječnja iduće godine.
“Sve je to na tragu našeg ambicioznog plana da prosječna plaća bude 1.600 eura na kraju našeg trećeg mandata, smatramo da će i to biti realizirano, da ćemo redefinirati formulu za usklađivanje mirovina prema rotacijskoj formuli 85 prema 15, prema povoljnijem indeksu rasta plaća i troškova života”, kazao je Plenković.
Dodao je da će Vlada povećati staž majkama sa 6 na 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, uvesti godišnji dodatak umirovljenicima (takozvana 13. mirovina), udvostručiti naknade za novorođenu djecu, sa 309 na 618 eura, redefinirati obavljanje studentskih poslova i omogućiti priznavanje studentskog rada u staž mirovinskog osiguranja te razvijati nove modele i poticajne mjere za useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva.
Visokoobrazovani očekuju računanje godina studiranja pod staž
Podsjetimo, sa nedavnog prosvjeda umirovljenika zatraženo je i priznavanje godina redovnog studiranja u mirovinski staž, o čemu možete čitati na ovoj poveznici. Također, svojevremeno je to bezuspješno Vladi predlagala i saborska zastupnica Marija Selak Raspudić, a Sindikat umirovljenika Hrvatske već godinama zaziva taj model koji bi dokinuo diskriminiranje radnika koji su dio života posvetili studiranju. Ideju je podržao i Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu.
U brojnim državama postoje razrađeni i funkcionalni modeli kompenziranja kasnijeg zapošljavanja zbog visokog i višeg obrazovanja, o čemu više možete doznati na ovoj poveznici.