Prema pisanju Večernjeg lista, Svjetska banka u novom dokumentu tvrdi da će u sljedećim godinama i desetljećima doći do dodatnog pada mirovina u odnosu na plaće ako Hrvatska ne krene u “cjelovitu reformu koja uključuje popularne i nepopularne mjere”.
Popularne mjere bile bi nova formula za usklađivanje mirovine, još jedno povećanje najnižih mirovina za tri posto te povećanje dodatka na mirovinu s 4 do 27 posto na 7 do 30 posto za radničke mirovine.
Nepopularne mjere prvenstveno se odnose na produljenje radnog vijeka, no Plenkovićeva Vlada odmah je poručila da je za njih dulji radni vijek završena priča. Hrvatska je već jednom povećavala radni vijek na 67 godina (prvo nakon 2038. godine, a kasnije je ta granica spuštena na 2031. godinu), što je Plenkovićeva Vlada povukla nakon što je više od 700 tisuća građana potpisalo sindikalnu peticiju “67 je previše”.
Svjetska banka i danas “barata” sličnim izborom godina za prelazak na dulji radni vijek te spominje dvije brzine. U sporoj bi se najprije u razdoblju do 2032. godine za muškarce i do 2038. godine za žene povećala dob za prijevremenu mirovinu na 62 godine, a onda bi se nakon 2038. postupno povećavao radni vijek za punu starosnu do 67 godina života. Brzi tempo povećanja dobi za prijevremenu mirovinu na 62 godine, a punu starosnu mirovinu na 66 godina i šest mjeseci trebao bi se odviti u idućih pet godina, do 2030. godine, piše Večernji.
Nakon brzog starta, kasnije bi se radni vijek povećavao automatizmom, ovisno o produljenju životnog vijeka, otprilike 1,5 mjeseci godišnje. Već bi 2039. godine ljudi odlazili u mirovinu sa 68 godina, a do 2063. godine radili bi do najmanje 72 godine.
Nadalje, Svjetska banka smatra da dugogodišnji umirovljenici trebaju imati 42 godine staža i 62 godine života, a ne kao sada 60 godina i 41 godinu staža, da bi mogli u mirovinu bez penalizacije. Osim što bi se za početak povećala dobna granica za odlazak u prijevremenu mirovinu na 62 godine, da se pita Svjetsku banku, povećala bi se i penalizacija za raniji odlazak u mirovinu s 0,2 na 0,3 ili 0,4 posto za svaki mjesec kraćeg rada.
“Tražit ćemo druga rješenja kojima ćemo potaknuti ljude da ostanu u svijetu rada i tako ostvare veće mirovine. Ne idemo u pooštravanje uvjeta za odlazak u mirovinu i povećanje radnog vijeka. Veća dob neće biti predmet razmatranja”, poručuju u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, koje planira prvu zakonsku verziju pustiti u javno savjetovanje do kraja ožujka 2025. godine, a do ljeta te godine izglasati novi mirovinski zakon u Saboru.
