Domaće mandarine su kisele i ubrzano trunu, jesu li opasne za zdravlje?

Svake godine ista ili slična priča: mandarine u kašetama u slobodnoj prodaji ili se brzo suše ili brzo trunu, a na plodovima se javljaju – smeđe tvorbe! Uz to, javlja Centar za izvrsnost potrošača, mandarine nisu slatke već kisele i gotovo su nejestive. I zato u ovu udrugu za zaštitu potrošača svake godine u ovo vrijeme stiže bezbroj pritužbi i pitanja, najčešće preko njihove Facebook stranice “Halo, inspektore”.

“Najčešće bolesti na mandarini poslije berbe su zelena plijesan, plava plijesan, siva trulež, kisela trulež, alternarijska trulež te trulež uzrokovana gljivama iz roda Mucor”, objasnio je za Centar Goran Fruk, izvanredni profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Kako je dodao, zaraza sporama može može se dogoditi u voćnjaku ili tijekom čuvanja. Sam razvoj gljive nastaje na mjestima gdje im je olakšan ulaz kao što su nagnječenja, probijanja, puknuće i slično. Optimalna temperatura za razvoj većine patogena je od 15 do 25 °C. Dolaskom u dućane na police ili kod kuće u zdjele, sobna temperatura ubrzava razvoj nabrojanih mikroorganizama pa se pojavljuju simptomi bolesti na plodu.

“U sortirnicama se to rješava primjenom pesticida (u ovom slučaju fungicida) prije čuvanja na niskim temperaturama. Primjena pesticida nakon berbe kod voćaka dozvoljena je samo na agrumima uz obaveznu naznaku na deklaraciji. Stoga često na deklaraciji kod agruma piše da kora nije za jelo”, navodi Fruk.

Zašto su mandarine kisele?

Profesor kaže da su ovogodišnje mandarine kisele zbog vremenskih prilika tijekom dozrijevanja, budući da se u tom periodu u plodu nakupljaju šećeri i stvaraju arome. Upravo su šećeri, a ne boja ploda, pokazatelj zrelosti agruma. “Najveći utjecaj imaju Sunce i temperature zraka. Nakon visokih temperatura koje smo imali u ljeti, sada baš u vrijeme dozrijevanja mandarina, došlo je do zahlađenja i plodovi teško nakupljaju šećer.”

“Hrvatska, odnosno dolina Neretve je rubno sjeverno područje za uspješan uzgoj mandarina. Mandarine u Hrvatskoj dozrijevaju ranije nego u drugim zemljama. Uz to, u želji da se ranije pojave na tržištu, mandarine se beru i malo prerano jer prvi plodovi na tržištu imaju veću prodajnu cijenu. Također, ranija berba omogućava transport na udaljenija tržišta jer je plod otporniji na udarce zbog veće tvrdoće. Mandarina pripada skupini neklimakterijskog voća što znači da one ne mogu dozrijevati odvojene od stabla. Stoga se stupanj zrelosti tijekom transporta ili čuvanja na niskim temperaturama neće promijeniti. Odnosno, moguće je samo njihovo starenje/propadanje, a ne dozrijevanje”, otkrio nam je za Centar izvrsnosti potrošača profesor Fruk.

Koliko su opasni truli plodovi?

“Plodovi s vidljivom truleži nisu zdravstveno ispravni za konzumaciju i ne smiju se prodavati kao takvi. Naime, gljive prilikom svog rasta proizvode toksine koji sprječavaju druge patogene da se razviju i zauzmu im prostor potreban za rast. Ti toksini mogu imati negativne posljedice na ljudsko zdravlje. Stoga se plodovi sa znakovima truleži ne smiju konzumirati. Mogu se koristiti u preradi ako ih se prethodno očistiti od truleži i ako se prilikom prerade termički obrade kako bi se spriječilo kvarenje prerađenog proizvoda”, upozorava stručnjak.

“Plodove s vidljivim simptomima truleži trgovci bi trebali odstraniti iz prodaje s obzirom da ne zadovoljavaju standarde kvalitete i zdravstvene ispravnosti proizvoda. Kupci bi trebali izbjegavati kupnju takvih plodova jer je njihova trajnost znatno narušena i skraćena. Ako im se pak simptomi pojave kod kuće, takve plodove je uvjetno moguće konzumirati ako se prije toga odstrani truli dio tkiva i dio zdravog tkiva koji ga okružuje” zaključuje profesor Fruk.