Mozaik
Tko ima pravo na najnižu mirovinu i kako se ona računa
Institut najniže mirovine zamijenio je takozvanu minimalnu mirovinu, a zamišljena je kao zaštitna mjera koja u obzir uzima godine staža onih radnika koji su imali najniže plaće iz kojih bi im proistekle nevjerojatno male mirovine.
Mirovina je, znamo to svi, osiguranje za starost i slučaj nesposobnosti za rad. Uglavnom proizlazi iz mirovinskih doprinosa i godina rada. No ponekad može biti toliko niska da je država postavila letvicu ispod koje ne može ići pa po službenoj dužnosti određuje najnižu mirovinu.
Najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini 103 posto aktualne vrijednosti mirovine na dan određivanja mirovine. Najniža mirovina određuje se uz primjenu polaznog faktora i mirovinskog faktora.
Ono što je zanimljivo jest da se u staž za izračun najniže mirovine računaju samo cijele godine pa se mnogi žale da su im mjeseci “propali”. Ali, čak i uz tu činjenicu, najniža mirovina je povoljnija u odnosu na mirovinu koju bi dobili na računici temeljenoj na mirovinskom stažu i ostvarenim plaćama.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u srpnju su za lipanj isplaćene 267.872 najniže mirovine (bez međunarodnih ugovora) čija prosječna vrijednost iznosi 366 eura. Iza ovih mirovina prosječno stoji 28 godina staža. Od 1. srpnja 2024. vrijednost najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža iznosi 13,58 eura.
Kakva je to minimalna mirovina?
Minimalnu mirovinu treba razlikovati od najniže mirovine. Minimalna mirovina je mirovina ostvarena prema propisima koji su važili do 31. prosinca 1998. Minimalna mirovina određivala se kada je mirovina određena prema općim propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju iznosila manje od svote određene za minimalnu mirovinu.
U srpnju je isplaćeno 8.439 minimalnih mirovina čiji je prosjek 561 euro. Iza ovih mirovina stoji u prosjeku više od 34 godine staža.