Mlijeko napravljeno od zrna soje postalo je popularno 1990-ih kao alternativa tradicionalnom kravljem mlijeku. Međutim, prodaja je s vremenom pala nakon što je klasificirano kao ultraprerađena hrana, a sve zbog čestog dodavanja šećera. K tome su se mliječne alternative poput bademovog ili zobenog pokazale popularnijima, no to se čini neopravdanim.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Torontu analizirali su zdravstvene učinke upravo sojinog mlijeka u odnosu na kravlje, a u analizi je sudjelovalo više od 500 ljudi. Prosječno trajanje ispitivanja bilo je četiri tjedna, a sudionici su u prosjeku dnevno pili 500 mililitara kravljeg odnosno sojinog mlijeka.
Otkrili su da je u svim istraživanjima zamjena kravljeg mlijeka sojinim povezana sa smanjenjem razine kolesterola, kao i s nižim krvnim tlakom i nižim upalnim markerima. Kao rezultat toga, autori preporučuju kreatorima politika da razmotre izuzimanje obogaćenog sojinog mlijeka iz klasificiranja kao ultraprerađene hrane jer ovo kvalificiranje “može dovesti u zabludu”.
tekst se nastavlja ispod oglasa
Manji udio šećera
Dodali su da je u prosjeku ukupni sadržaj šećera u sojinom mlijeku bio oko 60 posto manji od onog u kravljem. Istraživanje je objavljeno u časopisu BMC Medicine, u kojem kanadski tim tvrdi: “Trenutni dokazi pružaju dobre indikacije da zamjena kravljeg mlijeka sojinim može rezultirati zdravstvenim poboljšanjima osobito kad je riječ o masnoćama u krvi, krvnom tlaku i upalama kod odraslih.”
Prethodne studije sugerirale su da je mlijeko od graška jedina veganska opcija koja pruža približno onoliko hranjivih tvari koliko i kravlje mlijeko. Znanstvenici su promatrali količinu vitalnih nutrijenata u kravljem mlijeku, kao i 85 uzoraka mlijeka od graška, soje, badema, indijskih oraha, kokosa, konoplje, zobi i riže.
Mlijeko od graška imalo je najviše fosfora, cinka i selena, dok je sojino imalo najviše magnezija. Što se tiče ukupnog sastava, kravlje je mlijeko ipak superiorno. No ako imate problem s krvnim tlakom, masnoćama u krvi i upalama, pokušajte sa sojinim mlijekom kojeg si jednostavno možete napraviti i kod kuće.
Biljno mlijeko nastaje tako što se različite vrste biljaka, poput orašastih plodova, zrna, sjemenki ili mahunarki, blendaju s vodom i potom se smjesa procijedi kako bi se odvojila tekućina (biljno mlijeko) od krutih ostataka. Proces proizvodnje može varirati ovisno o vrsti biljke koja se koristi, ali osnovni koraci su slični za većinu biljnih mlijeka, pa tako i sojinog.
Osnovni postupak:
1. Namočite soju. Soja se prvo namoči u vodi na nekoliko sati ili preko noći. To omekšava zrno i olakšava obradu.
2. Blendanje. Namočena zrna se blendaju s vodom dok se ne stvori glatka smjesa. Omjer vode i biljnih sastojaka može varirati, ali obično se koristi oko 1:3 ili 1:4 (jedan dio biljnih sastojaka na tri ili četiri dijela vode).
3. Cijeđenje. Nakon blendanja, smjesa se procijedi kroz gazu ili cjedilo. Ovim korakom ćete odvojiti tekućinu (biljno mlijeko) od krutih ostataka (pulpe). Pulpa se može koristiti za druge recepte ili baciti.
4. Filtriranje i po želji dodatna obrada. Dobiveno mlijeko može se dodatno filtrirati kako bi bilo finije teksture. Mogu se dodati zaslađivači, soli, vanilija ili drugi dodaci za poboljšanje okusa.
5. Čuvanje, Biljno mlijeko se zatim ulijeva u sterilne posude i čuva u hladnjaku. Rok trajanja domaćeg biljnog mlijeka obično je nekoliko dana.
tekst se nastavlja ispod oglasa
