Vrtlari amateri često koriste drveni pepeo kao gnojivo u povrtnjacima i na cvjetnim gredicama, sipaju ga oko ukrasnog drveća i grmlja te po travnjacima. Zaista, drveni pepeo može biti vrijedan izvor određenih hranjivih tvari i može se koristiti za korekciju pH vrijednosti (kiselosti) tla.
Međutim, mora potjecati iz odgovarajućeg izvora, a njegova uporaba treba se temeljiti na stvarnom stanju dostupnih hranjiva u tlu, a koje možemo utvrditi jedino testiranjem. Dakako, upotreba ovisi i o kulturama koje na tom tlu uzgajamo. U nastavku donosimo osnovne informacije o pepelu i njegovoj primjeni u vrtlarstvu.
Potencijalne prednosti drvenog pepela u vrtlarstvu
Drveni pepeo sadrži hranjive tvari koje mogu biti korisne za rast biljaka. Kalcij je najčešća hranjiva tvar u pepelu i može činiti 20 i više posto njegovog sadržaja. Kalij je još jedna uobičajena komponenta drvenog pepela koja se pojavljuje u koncentracijama do 5 posto.
Magnezij, fosfor i sumpor također se obično nalaze u drvenom pepelu u značajnim koncentracijama do 2 posto. Drveni pepeo može sadržavati tragove željeza, aluminija, mangana, cinka, bora i drugih hranjivih tvari potrebnih biljkama.
Osim izravnog prihranjivanja, drveni pepeo može pomoći u neutralizaciji kiselosti tla. Kada se drvo spali, stvaraju se velike količine karbonata. Karbonati reagiraju s kiselinama u tlu i neutraliziraju ih, čime se povećava pH tla. Razina karbonata u drvenom pepelu (a time i njegova sposobnost neutralizacije kiselina) varira ovisno o vrsti drva koje je spaljeno i načinu na koji je drvo spaljeno.
Općenito, drveni pepeo ima približno 50 posto manju sposobnost neutralizacije kiselina od komercijalno dostupnih neutralizatora kiselina kao što je, na primjer, dolomitni vapnenac.
Potencijalni nedostaci korištenja drvenog pepela
Povremeno, čak i najbolji drveni pepeo može sadržavati teške metale poput kadmija i olova, ali razine tih metala mogu se minimizirati pažljivim odabirom drva koje se spaljuje. Osim toga, povećanje pH tla povezano s korištenjem drvenog pepela smanjuje vjerojatnost da će biljke apsorbirati teške metale.
Ako se drveni pepeo koristi prema preporučenim količinama, koncentracije teških metala trebale bi biti dovoljno niske da ne predstavljaju prijetnju biljkama, životinjama ili ljudima koji jedu biljke uzgojene na tretiranim područjima.
Budući da korištenje drvenog pepela obično povećava pH tla, ne treba ga koristiti prilikom uzgoja kultura koje vole kisela tla poput borovnice, azaleje, rododendrona, breze, hrasta, crvenog javora. U tom slučaju korištenje drvenog pepela može biti štetno i pojačati probleme s fiziološkim bolestima poput kloroze.
Osim toga, mnoge povrtnice i druge ukrasne biljke preferiraju blago kisela tla pa drveni pepeo treba koristiti pažljivo pri uzgoju ovih biljaka. Konačno, u nekim slučajevima, povećani pH zbog korištenja drvenog pepela može potaknuti određene bolesti. Na primjer, krumpir uzgojen pri višem pH skloniji je krastavosti gomolja.
Koji pepeo koristiti?
Ako odlučite da je korištenje drvenog pepela prikladno za vaš vrt, koristite samo pepeo koji potječe od drveća uzgojenog u čistim područjima. Nemojte koristiti pepeo proizveden od drveća uzgojenog blizu industrijskih lokacija ili na tlima koja mogu biti kontaminirana toksinima i teškim metalima. Također, nemojte koristiti pepeo proizveden spaljivanjem obrađenog drva, impregniranog drva ili drva miješanog s plastikom i ostalim otpadom.
Kako primijeniti drveni pepeo?
Najbolje je pepeo primijeniti u vrtu tijekom zime ili u rano proljeće. Prije uporabe, prosijte pepeo kako biste uklonili velike komade ugljena i sve aktivne žeravice, ako je riječ o netom spaljenom drvu. Primijenite samo količinu drvenog pepela preporučenu na temelju testa plodnosti tla i prema potrebama biljaka koje namjeravate uzgajati na tretiranom području.
Primjena prekomjernih količina može dovesti do toksičnosti i/ili problema s nedostatkom hranjivih tvari kod biljaka. Primjena pepela obično je ograničena 20 litara na 100 kvadratnih metara tijekom jedne godine.
Raspršite drveni pepeo ravnomjerno po području koje tretirate. Budući da su čestice drvenog pepela vrlo fine i lako ih može nositi vjetar, izbjegavajte primjenu kada je vjetrovito. Kad god je moguće, prospite drveni pepeo na vlažno tlo. Gdje god je to moguće (npr. u povrtnjaku), unesite ga odmah u gornji sloj tla, recimo, grabljanjem.
