Inflacija usporava, troškovi zaduživanja rastu, a time se stvara i nova proračunska realnost s kojom je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izašao pred ministre.
Prije nego što sastavi budžet za 2025. godinu, Vlada će prvo rebalansirati ovogodišnji, što je uobičajena praksa, s tim da je ove godine izostao rani proljetni rebalans zbog izbora te će se proračunske karte iznova promiješati na jesen, javlja Večernji list.
Prema pismu ministra financija koje je procurilo, novca će biti za plaće, mirovine, socijalna davanja i obnovu od potresa, dok je sve ostalo podložno kresanju. Plenkovićeva je Vlada u ovu godinu ušla s više nego ambicioznim proračunom teškim 32,6 milijardi eura koji bi navodno trebalo skresati za 1,5 milijardi eura. Premijer je tako velik proračun opravdao željom da “poveća plaće, mirovine, pomogne građanima i gospodarstvu te da realizira ostale prioritete”. Najveći je prioritet, zacijelo, bila pobjeda na izborima, što se osjetilo u potrošnji.
Ne krene li s rezanjem, ovogodišnji bi se deficit, procijenio je MMF, popeo s 0,7 posto iz 2023. godine na dva i pol posto manjka u ovoj godini. Vlada je planirala godinu završiti s 1,9 posto proračunskog minusa, odnosno s 4,1 milijardu eura novoga duga.
Ovogodišnju je potrošnju začinilo povijesno povećanje plaća u javnom sektoru, nakon kojega se trošak zaposlenih u svim segmentima javnog sektora može spuštati jedino masovnim otkazima. Kako država zasad nije spremna na otpuštanja po školama, fakultetima, institutima, bolnicama i u državnoj upravi, preostaje rezanje na investicijama i ostalim materijalnim troškovima.
No, bude li Vlada slušala MMF, na jesen bismo mogli očekivati odustajanje od kontrole cijena energenata i prehrambene košarice, a prorijedit će se i isplate “jednokratnih” pomoći umirovljenicima i ostalim socijalnim kategorijama. Prva tri ovogodišnja mjeseca u odnosu na isto razdoblje godinu ranije proračunski su rashodi bili za petinu veći nego lani dok su prihodi podebljani oko 12 posto. Izdaci za plaće su u tom razdoblju porasli gotovo 40 posto, a od travnja se ta razlika dodatno produbila zbog predizborne povišice, čija se financijska težina kreće oko 1,6 milijardi eura.
