Malo koji amaterski vrtlar u jednom trenutku “karijere” nije posegnuo za koprivom (Urtica dioica) kako bi napravio fermentirani pripravak za kojega se mnogi kunu da je idealno vrtno gnojivo, ali i neškodljivi sredstvo za borbu protiv štenika.
Dapače, prema dostupnim receptima, koprivu je moguće koristiti i kao obično tekuće gnojivo, ali i kao folijarno gnojivo, a navodi se i da je bogata hranjivim tvarima poput dušika, kalija, kalcija i željeza. Ovaj pripravak radi se od svježe, najbolje mlade, koprive i vode, najbolje kišnice.
Kako napraviti gnojivo od koprive?
Ispunite veliku posudu ili kantu s oko kilogram svježe koprive te dodajte oko deset litara vode, tako da voda u potpunosti pokrije koprive. Pokrijte posudu kako biste spriječili ulazak nečistoća i padalina, ali ostavite dovoljno prostora za zrak. Poklopac ne mora biti potpuno zatvoren.
Ostavite smjesu da fermentira tjedan do dva, povremeno miješajući. Proces fermentacije je popraćen neugodnim mirisom, stoga je najbolje posudu držati na otvorenom ili na mjestu gdje miris neće smetati. Nakon završene fermentacije, smjesa će postati tamna i tekuća.
Procijedite smjesu kroz cjedilo ili mrežastu vrećicu kako biste uklonili krupne dijelove biljaka. Prije upotrebe razrijedite dobiveno tekuće gnojivo u omjeru 1:10 (jedan dio gnojiva na deset dijelova vode). Koristite razrijeđeno gnojivo za zalijevanje biljaka oko korijena ili kao folijarno gnojivo koje ćete prskati po lišću.
Što kaže znanost o koprivinom gnojivu?
Bijeg od komercijalnih gnojiva kao “štetne kemije” nešto je što obilježava sve veću modu takozvanog ekološkog i organskog amaterskog vrtlarenja, a u koje se, doista, trpa sve i svašta – uglavnom bez znanstvenog uporišta i dobrih rezultata u praksi. Isti je slučaj i sa gnojivom od koprive čija je popularnost na našim područjima počela rasti krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Međutim, do današnjeg dana nema pouzdanih i nedvojbenih rezultata koji bi dokazali da je fermentirani pripravak od koprive zaista toliko dobar da značajno utječe na povećanje prinosa. Jedno novije istraživanje objavljeno je 2018. godine u publikaciji PeerJ pod nazivom “Učinci koprivinog gnojiva (Urtica dioica L.) korištenog kao folijarno gnojivo na prinos i rast krumpira (Solanum tuberosum L.).
Cilj istraživanja koje je vodio dr. Alfonso Garmendia, profesor ekologije sa Politehničkog sveučilišta u Valenciji, bio je analizirati mogući učinak koprivinog gnojiva na prinos krumpira proizvedenog organskim uzgojem.
Kako bi postigli ovaj cilj, znanstvenici su vrednovali učinak koprivinog gnojiva na prinos krumpira, veličinu i parametre rasta biljaka, sadržaj klorofila te prisutnost štetnika i bolesti. Istraživanje je provedeno na 36 parcela na kojima su primjenjivane različite doze i koncentracije gnojiva.
U ovim terenskim eksperimentalnim uvjetima, koprivino gnojivo nije imalo značajan učinak na prinos, sadržaj klorofila ili prisutnost štetnika i bolesti u organskim usjevima krumpira. Rezultati mogu ukazivati tek na vrlo lagano poboljšanje nekih parametara koje nije bilo dovoljno za poboljšanje prinosa. Kemijske analize koprivinog gnojiva pokazale su vrlo niske razine dušika, fosfora i kalija, zaključili su znanstvenici.
