U toplijoj klimi insekti prolaze kroz životne cikluse brže. Općenito, toplije vrijeme znači više životnih ciklusa kod insekata, osim kod onih s dužim životnim vijekom, poput leptira. Kada je riječ o vrtnim štetnicima, to je zabrinjavajuće.
Što se mekušaca tiče, vrtlari sa sjevera Europe žale se da im ni posebni malčevi ove godine nisu spasili kokotac, dalije i nježne sadnice povrća od puževa golaća. Zapravo, ne zna se egzaktno ima li ih više ili su samo aktivniji i gladniji zbog toplih noći. No populacije im rastu u toplim i vlažnim sezonama. Ako su aktivni, dobro se hrane i uvjeti su povoljni, vjerojatnije je da će se više razmnožavati. To je zakon prirode.
Ekstremni toplinski valovi, za sada, neće utjecati na brojnost puževa s kućicom. Oni se zatvaraju u kućice i pečate ulaze kako se ne bi sasušili. Ulaze u estivaciju, ljetno mirovanje. Sigurno ste vidjeli cijele kolonije u mirovanju zalijepljene na trave, za zidove ili betonske stupove. Za ekstremnih dnevnih vrućina golaći će se sakriti u tlo ili u najbližu vlažnu biljnu trulež. To možemo iskoristiti da bismo ih se riješili.
Može li se golaćima stati na kraj?
Oni koji zaziru od pužomora, hvataju ih žive. Okrenute kore naranče ili dinje, ili kora od tikvica ispod kojih će se skrivati tijekom dana, mogu biti učinkovite. Preokrenuti poklopci kanta na golom tlu također mogu funkcionirati. Kada se zavuku u ta skloništa, lako ih je pohvatati. I pivske zamke su učinkovite, kao i komercijalno dostupne nematode koji će invadirati golaće i na koncu ih ubiti.
Pomaže i održavanje vrta urednim i čistim te uklanjanje otpalog lišća koje im je savršeno sklonište. Valja razmisliti i o izbjegavanju vrsta koje privlače puževe. No vrt bez hosta, dalija i kokotca nije pravi vrt, zar ne?
A što ćemo s biljnim ušima?
Ima ih na stotine vrsta, a njihov razvoj ovisi o vremenskim uvjetima i temperaturi. Kolonije se obično množe u toplom vremenu. Nisu sklone isušivanju kao puževi. Kako temperatura raste, broj lisnih ušiju raste, ali raste i broj njihovih predatora poput osica, ličinki bubamara i osolikih muha.
Gusjenice šimširovog moljca proždiru stoljetne živice
Blaga zima znači jači napad šimširovog moljca u proljeće. Produženi topli period može biti koban za ove štetočine budući da će proizvesti dodatnu generaciju koja, možda, neće dobro prezimjeti. Kiše i toplinski valovi neće naštetiti položenim jajima, no kasni proljetni mraz mogao bi ih prorijediti. Ipak, ovaj novi štetnik uspješno se širi prema najsjevernijim dijelovima kontinenta.
Općenito, insekti se mogu nositi s nekoliko kišnih dana, nekoliko hladnih dana i nekoliko vrućih dana. Imaju nekoliko strategija prezimljavanja. Mogu ući u stanje u kojem, ako postane hladno, koriste vrlo malo energije, praktički pauziraju metabolizam. Vrlo male gusjenice mogu ući u ovo stanje diapauze tijekom zime i tada im je potreban određeni broj toplih dana da bi se aktivirale. Ako temperatura tada padne, mogu ponovno ući u diapauzu.
Jesmo li nemoćni?
U većini slučajeva postoje biološka sredstva koja se mogu koristiti za odvraćanje i smanjenje populacija štetnika poput bijele mušice, šparoginog kornjaša, kupusara i pipa. Različiti predatori posebno za ličinke pipa koriste se tijekom ljeta u rasadnicima, ali i u staklenicima tijekom zime. Upravo su to mjesta na koja treba posebno paziti budući da osiguravaju savršenu okolinu za lagodno prezimljavanje štetnika.
