Vijesti
Godine studiranja kao radni staž: Zakon ide u saborsku proceduru
Na taj bi se način ispravila nepravda kod umirovljenja, budući da visokoobrazovane osobe kasnije počinju raditi, a u staž im se ni ne priznaje rad za vrijeme studiranja.
Nezavisna saborska zastupnica Marija Selak Raspudić objavila je da u saborsku proceduru šalje izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju. Prema njenom prijedlogu, visokoobrazovanim osobama bi se na kraju radnog vijeka u radni staž dodale i godine studiranja jer kasnije ulaze na tržište rada i kasnije zasnivaju stalni radni odnos.
“Osobe koje studiraju i koje su od velikog interesa za državu, s obzirom da su motor njezinog društva i inicijator inovacija i pozitivnih promjena, sigurno ne smiju biti na kraju radnog vijeka diskriminirane zato što su studirale”, poručila je Selak Raspudić.
Ova tema već duže vrijeme polarizira javnost, a do sada su slično podržali Sindikat umirovljenika Hrvatske te koalicija Umirovljenici Zajedno. Ideju je podržao i Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu. Nije riječ o egzotičnoj novini. Dapače, u brojnim državama postoje razrađeni i funkcionalni modeli kompenziranja kasnijeg zapošljavanja zbog visokog i višeg obrazovanja.
Tako u Njemačkoj osiguranici koji se kvalificiraju za mirovinu s minimalno 35 godina staža imaju pravo u njega dodati i godine studiranja. U Belgiji je moguće dokupiti staž za godine studiranja te najviše dvije godine za stjecanje doktorata. I u Italiji postoji mogućnost dokupa staža visokoobrazovanima, baš kao i u Austriji. Poljska bez dokupa uračunava redovno studiranje u godine staža.