Samački život je znatno skuplji od onoga u obiteljskim i bračnim zajednicama, takozvanim zajedničkim kućanstvima. To je djelomično tako zbog činjenice da samci nemaju s kim dijeliti troškove života kao što su stanarina, komunalije i prehrana.
Taj problem je veći što su primanja manja, a s malim mirovinama manevarski prostor u pogledu troškova svodi se na uskraćivanje kvalitetne prehrane, grijanja ili, što je najgore, liječenja. Uz to, samci su dodatno izloženi i društvenoj izolaciji, budući da si često ne mogu priuštiti društvene aktivnosti i događanja pa su samim time i skloniji depresiji ili barem pate zbog osjećaja usamljenosti.
Dodatan prihod u obliku dodatka mogao bi značajno pomoći u pokrivanju tih troškova i smanjenju financijskog stresa, primjerom su pokazale mnoge europske države. Nažalost, Hrvatska za sada nije ozbiljnije zagrizla u tu temu pa čak ni tijekom nedavno održanih parlamentarnih izbora.
Kako stvari stoje u Europi?
Samo u Italiji, Latviji i Litvi postoji izrijekom zakonski regulirana naknada za umirovljenike samce, međutim, u drugim državama postoji povoljniji faktor za različita prava onih koji su samci, objavio je Sindikat umirovljenika u svom glasilu.
Primjerice, u Belgiji postoji tzv. grapa, tj. zajamčena naknada za starije osobe koje nisu radile ili nisu ostvarile pravo na mirovinu, a za ovu godinu za samca ona iznosi 1,460.08 eura mjesečno, dok je za osobe koje dijele zajedničko prebivalište 973,39 eura. I u Danskoj postoji iznos državne mirovine koji je viši za samce nego za umirovljenike u braku ili vanbračnoj zajednici.
U Latviji nadživjeli partner može 12 mjeseci primati 50 posto mirovine preminuloga, ali za ostale samce nema dodatka. No, u Litvi je od 1. srpnja 2021. godine uvedena naknada za samce uz uvjet da osoba nema bračnog partnera i ne prima obiteljsku mirovinu.
Povoljniji uvjeti za samce
U Mađarskoj nema dodatka za umirovljene samce, ali se npr. starosna naknada i druga socijalna davanja za samce primjenjuju pod povoljnijim uvjetima. I u Nizozemskoj postoji slična povoljnost, tj. osobe koje žive same primaju 70 posto minimalne mirovine, a u bračnoj/vanbračnoj zajednici tek 50 posto.
U Norveškoj se kod zajamčene starosne mirovine primjenjuje posebna stopa za mirovine umirovljenika samaca, koja je viša od stope za umirovljenike u braku/vanbračnoj zajednici.
Veća zajamčena mirovina
U Švedskoj ne postoji posebna naknada za umirovljenike samce, ali postoji tzv. zajamčena mirovina koja se daje osobama koje imaju niske ili nikakve prihode temeljem rada, i to tako da dobiju veći iznos ako su neudani/neoženjeni, tj. samci. Samci dobivaju i veći dodatak za stanovanje za starije osobe iz mirovinskog sustava, a taj dodatak je neoporeziv. Također, mogu dobiti i potporu za uzdržavanje starijih osoba koja se za samce obračunava na povoljniji način.
Umirovljenici su tijekom svog radnog vijeka doprinosili zajednici i društvu u cjelini. Umirovljeni samci u slučaju da nemaju potomstvo plaćali su i veći porez. Osigurati im dostojanstvenu starosti kroz financijsku podršku nije samo moralna obveza, već i priznanje njihovog doprinosa društvu.
