Nemali broj vrtlara žali se kako su im krastavci gorki, neupotrebljivi za jelo, čak i kada se radi o mladim plodovima. Ova pojava nije rijetkost i solidno je znanstveno rasvijetljena.
Gorčinu krastavcima daju spojevi iz skupine kukurbitacina. Obično se nalaze u lišću, stabljici i korijenu biljke krastavca, tikve i dinje. Prema podacima iz agronomske literature, kada je biljka pod stresom, kukurbitacini se šire iz vegetativnih dijelova biljke u plod te se gomilaju neposredne ispod kore, a posebno na mjestu gdje se plod spaja s peteljkom. Stresor koji izaziva migraciju kukurbitacina je najčešće suša u kombinaciji s visokim temperaturama.
Što učiniti?
Osnovna agrotehnička mjera koja donekle može prevenirati ovu pojavu jest temeljito navodnjavanje jednom do dva puta tjedno i to u ranim jutarnjim satima. Osim toga, ako živimo u području “predodređenom” za gorke krastavce, valjalo bi sa sortne liste izabrati sorte i hibride selektirane ili križane na smanjenu gorčinu.
Ako su krastavci već postali gorki, pokušajte odstraniti vrhove ploda i debelo guliti preostali dio kako biste iskoristili “meso” ploda koje nije zasićeno kukurbitacinima.
Jesu li kukurbitacini otrovni?
Njihova biološka svojstva još se istražuju; uključujući toksičnost i potencijalnu farmakološku upotrebu u razvoju lijekova za upale, rak, kardiovaskularne bolesti i dijabetes.
Sindrom otrovne tikve
Toksičnost povezana s konzumacijom hrane s visokim udjelom kukurbitacina ponekad se naziva “sindrom toksične tikve”. Tako je u Francuskoj 2018. zabilježen slučaj dviju žena koje su jele juhu od gorke bundeve. Tegobe koje su iskusile uključivale su mučninu, povraćanje i proljev, a tjednima kasnije patile su od gubitka kose. Druga francuska studija o trovanju nakon konzumacije gorke tikve otkrila je slične akutne simptome i nijedan smrtni slučaj. (r)
