Brojni vrtlari tuže se kako krastavcima žuti list te u konačnici sve što na gredicama ostaje jest cima sa spaljenim ostacima lista. Sezona je plamenjače, noćne more svakog uzgajivača krastavca.
Plamenjača krastavca, koju uzrokuje oomiceta Pseudoperonospora cubensis, jedna je od najštetnijih bolesti krastavca, tikve, dinje i lubenice i pojavljuje se područjima s dugim kišnim, maglovitim i toplim periodima. U Hrvatskoj je prisutna od 1984. godine, a najveće štete bilježimo u proizvodnji krastavca kornišona i salatnih krastavaca i to pri uzgoju na otvorenom, ali i u zaštićenim prostorima.
Primarne zaraze u kontinentalnom dijelu Hrvatske bilježimo na otvorenom najčešće u lipnju, a infektivne sporangije vjetar može nositi stotinama kilometara do drugog nasada u kojem će na vlažnim listovima krastavca razviti sekundarne zaraze. Takvi sporangiji, navodi se u stručnoj literaturi, mogu ostati infektivni i do 16 dana.
Koji su simptomi plamenjače krastavca?
Simptomi plamenjače krastavca variraju ovisno o biljci domaćinu i uvjetima okoline. Prvi simptom obično je pojava blijedo zelenih područja na gornjoj površini lista. Ta blijedo zelena područja uskoro postaju žute boje i imaju kutne ili nepravilne oblike, omeđene žilama lista.
Kako bolest napreduje, oštećenja mogu ostati žuta ili postati smeđa i mrtva. Tijekom vlažnog vremena, donja površina lista prekrivena je pahuljastom, blijedo sivom do ljubičastom “plijesni”. Zaraženi listovi mogu se uviti prema gore. Teška infekcija biljke krastavca rezultira potpuno suhim i skupljenim listovima koji izgledaju kao da su “izgorjeli”.
Simptomi na dinji i lubenici nisu tako karakteristični kao na krastavcu i tikvici te se mogu zamijeniti s drugim bolestima poput antraknoze.
Kako spriječiti?
Kako bi se potencijalne štete smanjile na minimum, savjetuje se sadnja otpornih sorti. I u Hrvatskoj neke sjemenarske kuće sjeme krastavca označavaju s HR (visokootporni na plamenjaču) i IR (umjereno otporni na plamenjaču.) Osim toga, savjetuje se rana sjetva i preventivna primjena fungicida. Agronomi naglašavaju da rano posijani krastavac ima velike šanse do berbe izbjeći veliki napad ovog parazita.
Kod zalijevanja treba paziti da se ne moči list biljke, budući da je sporama za klijanje i penetriranje u tkivo lista nužna voda, uz relativno toplo vrijeme. Zato je imperativ kod ozbiljnijeg uzgoja krastavaca zalijevanje po principu kap-po-kap. Dobra cirkulacija zraka nužna je za brzo sušenje mokrih listova pa kod nasada “na mreži” treba i tome voditi računa.
Kako liječiti?
Nasade treba redovito pregledavati kako bi se što prije uočila plamenjača, a kada je biljka već zaražena, fungicidi s sistemskim djelovanjem obično su učinkovitiji od zaštitnih sredstava. Neki stručnjaci za zaštitu bilja upozoravaju da plamenjača krastavca može razviti rezistentnost na fungicide zbog čega preporučuju izmjenu zaštitnih sredstava.
Što učiniti u organskom vrtu? Može li bez kemije?
Organski vrtlari preporučuju upotrebu mlijeka u preventivne svrhe. Više o primjeni i ograničenjima ove metode pročitajte ovdje. (r)
