Prati nas

Zdravlje

Sadizam i psihopatija

Nepristojni komentari na Facebooku vrište o psihičkom zdravlju autora

Kad uzmemo u obzir da su društvene mreže potencijalno udvostručile našu izloženost nepristojnosti, možemo početi shvaćati s kakvom se epidemijom suočavamo.

Objavljeno

|

Ne želi da ju se zove baka
Ilustracija (foto: Maria Lupan/Unsplash/Facebook)

Više no ikad izloženi smo nepristojnosti. Zapravo, nepristojnost nas zapljuskuje sve dok kraj sebe imamo mobitele s pristupom društvenim mrežama, laptope i stolna računala. Nepristojni su mladi, no nažalost, čini se da su stari postali još nepristojniji.

Što se to događa i zašto nas iz svakog ekrana koji je spojen na internet zapljuskuje plima nepristojnosti, za Psychology Today je analizira psihologinja Mariana Plata.

Između Twitter prepirki i Facebook tirada, nepristojnost je postala naša nova normalnost. A s našim interakcijama koje se šire u digitalnu sferu, teško je prakticirati reflektivni proces u kojem si postavljamo nužna pitanja: Zašto je ovo stvarno važno? Trebam li stvarno imati posljednju riječ u ovoj raspravi? Kad je netko nepristojan, je li to zbog mene ili zbog njega? Zašto društvene mreže ovo pogoršavaju?

Oglas

Nemaju znanje, ali imaju mišljenje

Mnogi stručnjaci tvrde da su društvene mreže pridonijele općoj nepristojnosti. Ljudi osjećaju da moraju dijeliti svoja mišljenja o svemu, svugdje, u svakom trenutku, čak i ako iza toga stoji oskudno znanje, kaže Danny Wallace, autor knjige “Iznenađujuća istina o tome zašto su ljudi tako nepristojni”.

Imaju potrebu prenijeti to mišljenje na izravan i važan način kako bi se probili kroz buku na društvenim mrežama. A nepristojnost se probija kroz sve. Njegovo istraživanje nepristojnosti može nam dati ključne uvide u ono što se trenutno događa i što možemo učiniti kako bismo postali empatičniji.

Psihologija trolova

Rad objavljen u znanstvenom časopisu Journal of Personality and Individual Differences uspio je profilirati korisnike interneta na temelju učestalosti njihovih komentara na mreži. Rezultati ovog istraživanja otkrili su slične obrasce odnosa između trolanja i onoga što zovemo mračnom tetradom osobnosti.

Ukratko, trolanje je pozitivno koreliralo sa sadizmom, psihopatijom i makijavelizmom. Također su otkrili da postoji jasna razlika između cyber-trolanja i debatiranja, pri čemu je potonje potpuno nepovezano sa sadizmom.

Faktor anonimnosti doprinosi online nepristojnosti i trolovima, napominje Wallace, ali najnovija istraživanja pokazuju da je zapravo nedostatak kontakta očima ono što nam omogućava da budemo posebno nepristojni prema ljudima.

Nedavna studija sa Sveučilišta Haifa u Izraelu, objavljena u časopisu Computers in Human Behavior, pokazala je upravo to. Njeni rezultati sugeriraju da je od tri neovisne varijable, nedostatak kontakta očima bio glavni čimbenik negativnih učinaka online dezinhibicije.

Trolanje govori o mentalnom zdravlju

Ali zašto nas online trolovi toliko pogađaju? Zašto to shvaćamo tako osobno kada, u stvarnosti, njihovo trolanje mnogo više govori o njihovom mentalnom zdravlju nego o našem?

Ljudi cijene diplomaciju. Ljudi cijene kada su poštovani i saslušani. Zato nepristojnost ima takav psihološki učinak na nas, objašnjava Wallace. Odmah se osjećamo odbačeno, omalovaženo, nepoštovano. I spremni smo otići na prilično mračna mjesta da povratimo to poštovanje. Nepristojnost, naime, često vodi do osvete.

Kako nepristojnost utječe na nas?

Nepristojnost je gotovo poput neurotoksina, otrovne tvari koja negativno utječe na naš živčani sustav. Kao takva, utječe na način na koji mislimo, djelujemo i osjećamo. Utječe na naše izvršne funkcije i ima izravan utjecaj na zdravlje mozga.

Nepristojnost je nevidljivi ubojica i ne shvaćamo je još dovoljno ozbiljno jer tek sada vidimo učinak lošeg ili agresivnog ponašanja na frontalne režnjeve mozga koje trebamo za radnu memoriju, koncentraciju i rješavanje problema. Nepristojnost zaista može ugroziti živote.

Uronjeni smo u eter nepristojnosti

Kad uzmemo u obzir da su društvene mreže potencijalno udvostručile našu izloženost nepristojnosti, možemo početi shvaćati s kakvom se epidemijom suočavamo.

Razmislite o tome. Prije su to bile samo interakcije licem u lice. Sada smo izloženi nepristojnosti u beskonačnim scenarijima; na poslu, dok pijemo jutarnju kavu, na autobusnoj stanici, na Instagramu, Facebooku ili Twitteru. Ponekad to može postati previše, a naše zdravlje stvarno može trpjeti posljedice.

I zbog toga, zaključuje autorica, moramo prozivati nepristojnost kada je vidimo. No iznad svega: duboko disanje i smirenost uvijek pogađaju cilj. Više o tome kako pisati pametne i uljuđene komentare na društvenim mrežama pročitajte na ovoj poveznici.

Oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.