Neki vrtlari mrkvi skraćuju lišće, evo zašto i kada to rade

Jedna od vrtlarskih moda koje su u posljednjih nekoliko godina zahvatile i Hrvatsku jest skraćivanje lišća mrkve. Oni koji to prakticiraju kunu se da se tako poboljšava urod, a korijen mrkve postaje deblji i duži. Koliko u tome ima istine?

O čemu se radi?

Sudeći prema tragovima na internetu, hrvatski vrtlari zagrizli su u jedan od brojnih viralnih videa koje su proširili takozvani vrtlarski influenceri ili oni koji to žele postati. Jedan takav video objavljen u rujnu 2020. godine detaljno pokazuje navodnu agrotehničku mjeru skraćivanja (trimanja) lista mrkve.

U njemu američka vrtlarica Carrie kaže: “Pokazat ću vam kako prikratiti list da biste dobili veće mrkve. To će pogurati energiju u mrkve, umjesto da je potjera u lišće.” Vrtlarica nakon toga orezuje srednji dio lisne rozete, dakle mlađe lišće, tako da od njega ostanu samo peteljke, dok najstarije vanjsko lišće ne prikraćuje. Doduše, u tome nije posve dosljedna pa na kraju pokazuje “obrštenu” gredicu iz koje vire samo lisne peteljke.

I dok Carrie to radi u rujnu, hrvatski vrtlari u grupama na Facebooku već sada preporučuju skraćivanje lista mrkve za jednu trećinu. Navode pri tome da će se energija usmjeriti u korijen pa slične tehnike preporučuju i za svo drugo korjenasto povrće poput pastrnjaka ili čak i cikle.

Što kaže znanost?

Ukratko, lišće mrkve se ponekad skraćuje, ali ne zbog ranije navedenih razloga. Ne postoje znanstveni dokazi koji potvrđuju tezu o preusmjeravanju energije. Biljki mrkve potrebno je lišće kako bi obavljalo fotosintezu i slalo energiju u razvoj korijena. Uklonite li joj list, smanjit ćete površinu za fotosintezu te će biljka potrošiti dodatnu energiju za razvoj novog lišća.

Kada mrkvi prikratiti lišće?

Mrkvi se doista prikraćuje list na način da ostane samo dio peteljke, ali nakon berbe. Neka istraživanja potvrđuju da joj se na taj način produžuje svježina na putu od plantaže do skladišta ili stola.

Također, u plantažnom uzgoju mrkve primjenjuje se orezivanje lišća s ciljem isušivanja tla u kišnim godinama, prozračivanja nasada i sprječavanja razvoja patogena poput gljivice Sclerotinia sclerotiorum koja izaziva velike štete u intenzivnom uzgoju mrkve. Međutim, čak i u tom slučaju, prikraćuju se najviše postrani listovi kako bi se otvorili redovi u nasadu. Time se omogućuje da kruna biljke bude izložena suncu i strujanju zraka, što smanjuje osjetljivost na truljenje. (r)