Na skorašnjim izborima za Europski parlament najstarija kandidatkinja je Nada Dominić Netz, koja svoje mjesto traži na listi stranke Zelena alternativa – održivi razvoj Hrvatske. To je pomalo neobično jer se zelene stranke uglavnom diče mladošću članstva i birača. Zorislav Antun Petrović, predsjednik hrvatskih zelenih, pojašnjava kako je do toga došlo.
“Kad kreiramo naše politike nastojimo problem sagledati sa svih strana, a posebno korisnim smatramo iskustvo, tako da uvijek u diskusije uključujemo što različitije ljude. Istim načelom smo se vodili i kad smo sastavljali listu za izbore za Europski parlament. Na listi je kandidatkinja rođena u ovom tisućljeću, imamo kandidate od Međimurja na sjeveru do Komiže na jugu, ljude iz općina s manje od tisuću stanovnika, iz ravnice, iz planine, inženjere, profesorice, pravnike, ljude koji rade u turizmu, poljoprivredi, financijama, proizvodnji”, navodi Petrović.
Ukratko, objašnjava, nastojali su okupiti ljude s najrazličitijim interesima i iskustvima jer je to jedini način za pronalaženje optimalnih rješenja. “Gospođa Dominić Netz jedna je od naših najaktivnijih članica, rado sudjeluje u raspravama o najrazličitijim pitanjima i pomaže svojim iskustvom. Inače je od lokalnih izbora 2021. vijećnica u mjesnom odboru Klaka u gradskoj četvrti Gornja Dubrava, gdje je također vrlo aktivna i zaista smo sretni da je zelena.”
I dok će neki reći da je kandidatkinja rođena 16. travnja.1941. godine možda previše životno iskusna za Europski parlament, budući da su najmlađe eurozastupnice upravo zelene, Petrović kategorički odbija takve tvrdnje. Kaže, logično mu je poslušati što o nekim idejama imaju za reći upravo stariji sugrađani.
Zbrinjavanje otpada
“Neka sasvim dobra i jednostavna rješenja su u trci za profitom bila u proteklih nekoliko desetljeća napuštena i zaboravljena, a gospođa Nada nam pomaže da ih se prisjetimo. Jedno od rješenja za poplavu plastike moglo bi biti ponovo uvođenje povratne ambalaže, kao što je to bilo u prošlom stoljeću, o čemu naše mlade sugrađanke i sugrađani nemaju pojma. Istina, teško bi to bilo ponovo uvesti, no bojim se da ćemo morati jer naš planet će uskoro biti prekriven plastikom ako se nešto bitno ne promijeni. Slično je i s odjećom. Sad dominira takozvana brza, odnosno proizvodnja gotovo odjevnih predmeta koji traju samo jednu sezonu nakon čega se bacaju, a prije smo kupovali odjeću za nekoliko godina. Dobro je imati nekoga tko je pratio nastanak problema jer se onda lakše nađe rješenje”, navodi Petrović.
Gospođa Dominić Netz je, potvrđuje naš sugovornik, sudjelovala i u kreiranju izbornog programa; od same ideje do finalne verzije. “Da, naravno, i dok smo definirali temeljne odrednice i kasnije u kreiranju konkretnih detalja. Kad smo početkom godine razmišljali što od naših programa staviti u program za ove izbore upravo je gospođa Nada sugerirala da se u pet uskličnika, kako smo nazvali naš program, uvrsti i poticanje proizvodnje hrane za zadovoljenje vlastitih potreba.”
Proizvodnja hrane
Petrović upozorava da Hrvatska uvozi gotovo 70 posto hrane: “Bivša država je 1990. uvozila nešto više od šest posto. Stanovnika imamo gotovo jednako, dakle bez većih problema bi Hrvatska mogla smanjiti uvoz hrane za preko 90 posto. Nekom mlađem to možda može zvučati nevjerojatno, no to je potpuno izvedivo.”
“Naravno, pitanje je koliko se konkurentna cijena može ponuditi, no ključno je da je neupitno da Hrvatska može sama proizvesti dovoljno hrane za svoje stanovništvo. Ta hrana ne mora nužno biti jeftina poput uvozne, no svakako je zdravija i bolja za sve nas pa tako i za umirovljenike. Naravno, tu se sad otvara i pitanje priuštivosti, no to je druga tema”, govori nam Petrović.
Zelena alternativa – održivi razvoj Hrvatske, prvenstveno se koncentrira na zaštitu okoliša i zdravlja ljudi, od čega koristi imaju sve generacije. “Mladi ljudi često zdravlje uzimaju zdravo za gotovo, no kako teku godine tako svi pomalo učimo koliko truda treba uložiti da bismo ostali zdravi”, nastavlja Petrović.
“Mi sami ne možemo biti zdravi ako nije i naš okoliš zdrav. I upravo to bi bila posljedica dosljednog provođenja naših programa: Hrvatska bi imala čistu vodu, zrak i općenito okoliš te proizvodila dovoljno zdrave hrane za svoje građane. Energetskom tranzicijom na obnovljive izvore energije smanjili bismo cijenu energenata i stvorili još jedan preduvjet za novu digitalnu industrijalizaciju naše zemlje. Niža cijena energenata pomogla bi izravno rastu standarda, a nova industrijalizacija osigurala bi stabilnije i bolje punjenje mirovinskih fondova. Sve to je i u interesu naših starijih građana”, zaključuje Zorislav Antun Petrović.
