Baš kao i u ostalim sferama života, i u vrtlarstvu vlada prava pomama za svime čemu se pripisuju takozvana eko i organska svojstva. Jedna od tih “moda” jest i upotreba mlijeka na povrtnom bilju kako bi ga se nahranilo i zaštitilo od štetnika i bolesti. No koliko je, zapravo, istine u svim tim navodima o mlijeku kao vrtnoj panaceji?
Što kažu zagovornici?
Baš kao i ljudima, i biljkama gode kalcij i B vitamini iz mlijeka, kažu zagovornici. Neki navode da je prskanje razblaženim mlijekom sjajan fungicid koji liječi pepelnicu i slične bolesti. Mlijeko liječi i virusna oboljenja poput crne pjegavosti lista ruža, dodaju. Treći će bilje zalijevati razblaženim mlijekom za bolji rast, što je samo po sebi razumljivo – degradacija mliječnih proteina u supstratu zaista osigurava dušik biljkama, ma koliko ta metoda bila čudna, a možda i neisplativa.
Ima i negativnih strana, poručuju vrtlari. Neumjerena uporaba može potaknuti razvoj bakterija koje će uništiti biljku. Masnoća iz mlijeka i samo mlijeko mogu dovesti do neugodnih mirisa biljki i plodova, dok neki izvori navode kako obrano mlijeko može pogodovati crnoj truleži (Alternaria) te pjegavosti lista na određenim vrstama.
Nadalje, navode da se bilo koja vrsta mlijeka (svježe, mlijeko kojem je istekao rok trajanja, evaporirano i mlijeko u prahu) može koristiti u vrtu sve dok je pravilno razrijeđeno te se savjetuje uporaba mlijeka s postotkom mliječne masti od 1 do 2 posto.
Kako se koristi?
Ako se odlučite za ovu metodu, pomiješajte mlijeko s vodom u omjeru 1:1 i ulijte u bočicu s raspršivačem. Možete koristiti i slabije koncentracije mlijeka, no nikako ne biste trebali posegnuti za jačima. Razblaživanje mlijeka ključno je kako biste bili sigurni da ono zapravo koristi vašem vrtu, umjesto da uništava biljke.
Poprskajte mješavinu mlijeka i vode po zelenim dijelovima biljaka i provjerite nakon pola sata je li se posušilo. Ako i nakon pola sata ima tekućine na listovima, nježno ih obrišite mokrom krpom ili protresite biljku kako bi kapljice pale na tlo. Određene biljke, poput rajčice, sklone su razvoju gljivičnih bolesti ako tekućina predugo stoji na lišću. Također, možete uliti mješavinu mlijeka i vode izravno u supstrat ili tlo, ako želite koristiti mlijeko kao dušično gnojivo.
Nakon nanošenja mlijeka, suzdržite se od korištenja komercijalnih pesticida ili gnojiva, savjetuju vrtlari kojima i sam spomen “kemije” izaziva nesanicu i nesagledive traume. No što kaže znanost?
Apsolutno DA mlijeku!
Istraživanja su rijetka, a ako uopće postoje, metodologija i primjenjivost su pod upitnikom, kažu agronomi. Linda Chalker-Scott, profesorica hortikulture na Državnom sveučilištu Washington, u preglednom radu navodi da mlijeko već desetljećima ima svoje mjesto u praktičnom vrtlarstvu.
“Možda najbolje dokumentirana uporaba mlijeka je u smanjenju prijenosa lisnih virusa, posebno mozaika duhana i drugih mozaičnih virusnih bolesti”, objašnjava. Dodaje da se mlijeko rutinski preporučuje kao organsko sredstvo za dezinfekciju ruku prilikom presađivanja sadnica osjetljivih na virusne bolesti poput rajčica ili duhana. Kako mlijeko djeluje kao antivirusno sredstvo nije potpuno jasno, ali postoji nekoliko zanimljivih hipoteza, analizira profesorica.
Prva hipoteza kaže da mlijeko može kemijski deaktivirati viruse ili ih fizički izolirati, što objašnjava uspješnost mlijeka kao sterilizacijskog tretmana. Druga hipoteza kaže da mlijeko može spriječiti napad lisnih ušiju i time smanjiti prijenos virusa koje prenose lisne uši. Lisne uši mogu biti odbijene mliječnim filmom koji pokriva list ili mogu biti napadnute mikroorganizmima (gljivicama) čiji rast potiče prskanje mlijekom. Jedno istraživanje iz 2003. godine identificiralo je takav gljivični agens na tretiranim listovima paprike, navodi profesorica.
U novije vrijeme mlijeko se reklamira kao sredstvo protiv gljivica, posebno u prevenciji pepelnice, no nema dovoljno istraživanja koja bi to potkrijepila u smislu široke primjene. Vrijedi li isprobati mlijeko kao tretman protiv virusa, praškastih plijesni ili bilo koje druge bolesti? Apolutno da, kaže profesorica Chalker-Scott.
Postoje dokazi da tretmani mlijekom mogu biti učinkoviti u zaštiti nekih usjeva, posebno u organskoj poljoprivredi. Međutim, ne znamo pouzdano na kojim biljnim vrstama će tretman mlijekom spriječiti bolesti i koje patogene zapravo inhibiraju mliječni proizvodi te koji su najučinkovitiji. Dok se ne odgovori na ta ključna pitanja, nemoguće je razviti pouzdan protokol primjene, kaže profesorica Chalker-Scott i na kraju zaključuje:
- Ne postoje dokazi da prskanje mlijekom djeluje na sprječavanje i obuzdavanje virusne pjegavosti lista ruža ili bilo koje druge ukrasne vrste.
- Prskanje mlijeka na listove može djelovati kao izvor hranjivih tvari za dobre mikroorganizme koji tako smanjuju površinu lista dostupnu za infekciju pepelnicom.
- Listovi prekriveni mliječnim filmom mogu biti manje osjetljivi na napad lisnih ušiju, čime se smanjuje prijenos virusa koje prenose lisne uši.
- Prskanje mlijekom može poticati rast drugih mikroorganizama čije prisustvo može biti estetski nepoželjno.
- Prskanje mlijekom može biti alternativa konvencionalnim pesticidima, posebno za organske poljoprivrednike. (r)
