Zakonom o PIO-u definirano je izvanredno povećanje mirovina ako u proračunu Zavoda PIO bude suficita. I bilo je, upravo tih 80 milijuna maraka (41 milijun eura). Gdje su ti milijuni završili? U džepovima umirovljenika nisu. Time je, čini se, prekršen član 80 Zakona o PIO-u, piše Hayat.
Svaki četvrti stanovnik Federacije BiH je umirovljenik. Danas za jednog umirovljenika radi 1,9 radnika. Godišnje usklađivanje, povećanje mirovina računa se na temelju Indeksa rasta cijena i nominalne stope BDP-a. Ove godine usklađivanje mirovina iznosi 6,55 posto. Prema riječima Redže Mehića, u siječnju je povećano za 5, a nedavno za 1,55 posto. Ipak je to nedovoljno jer je nominalna inflacija drastično viša od povećanja mirovina.
Stanje je alarmantnije kada se u obzir uzme da 208.000 umirovljenika u Federaciji BiH prima minimalnu mirovinu u iznosu 573 marke (293 eura). Ta problematika muči i predstavnike boračkih organizacija. Povećanja boračkih naknada toliko su minorna da su sramotna, objašnjavaju iz Koordinacije boračkih udruženja.
Godine 2018, za vrijeme premijera Fadila Novalića, donesen je reformski zakon o PIO-u koju je definirao povećanje mirovina. Članom 80 definirano je vanredno povećanje mirovina ako dođe do porasta BDP-a i suficita u Zavodu PIO. Njega nije bilo.
U travnju prošle godine suficit Zavoda PIO bio je gotovo 80 milijun maraka koji nije završio u džepovima umirovljenika, već je preusmjeren u druge namjene Vlade Federacije. Umirovljenicima je ostalo samo redovno usklađivanje koje je gotovo neprimjetno.
Umirovljenici i dalje ostaju na margini društva, ostavljeni na milost i nemilost inflacije. Vladi članovi zakona dođu kao švedski stol, dok je za većinu umirovljenika taj švedski sto misaona imenica, zaključuje Hayat.
