Slatke, sočne i ukusne, jagode (Fragaria × ananassa) su vrijedni stanovnici svakog vrta. Skromne su u zahtjevima, zauzimaju malo prostora pa se odlično razvijaju i u balkonskim posudama, čak i u visećim košarama. Ako pametno odaberete sortu i zdrav sadni materijal, možete u ovom vrtnom voću uživati od ranog ljeta pa sve do jeseni.
Zato je najvažnije znati što od jagoda očekujemo. Uzgajamo li ih kako bismo svakoga dana kroz duži period mogli ubrati nešto domaćeg voća? Ili želimo veliki urod koji će doći sav odjednom kako bismo ga preradili u marmelade, želirane proizvode ili zamrznuli za potrošnju izvan sezone?
Upravo će nam odgovori na ova pitanja dati smjer u odabiru i nabavci sadnica jagoda. Postoje tri skupine jagoda, a svaka od njih ima svoje karakteristike.
Jagode jednorotke – najpopularniji su tip jagoda koji daje najveće plodove. Imaju kratko, ali intenzivno razdoblje rodnosti od dva do tri tjedna. To ih čini najboljim odabirom za one koji namjeravaju prerađivati i konzervirati ovo aromatično voće. Postoje rane, srednje i kasne sorte koje rađaju tijekom ranog do srednjeg ljeta. Ako se pokriju plastičnim tunelima ili se uzgajaju u stakleniku od kasne zime, pružit će još ranije prinose.
Višerodne jagode, stalno rađajuće ili mjesečarke – najbolji su izbor za vrtlare koji jagode sade za dječje veselje. Jagode ovog tipa daju manje skupine plodova tijekom dugog razdoblja, od ranog ljeta do prvih mrazeva. Prinosi nisu obilni kao kod jednorotki, plodovi su manji, a biljke slabije ‘bacaju’ vriježe.
Šumske ili divlje jagode (Fragaria vesca)– vrijedan su dodatak vrtu, romantičnim cvjetnim nasadima ili čak i travnjacima. Ove delikatne biljke povremeno proizvode male plodove sitnih, slatkih i mirisnih bobica tijekom ljeta, a za koje će mnogi reći da su “jedine prave jagode”, gotovo Proustov kolačić koji ih katapultira u davna ljeta provedena kod bake na selu. Posađene na suncu ili u laganoj sjeni, mogu se prepustiti samima sebi. Ovisno o sorti, neke intenzivno razvijaju vriježe pa se mogu vrlo brzo pretvoriti u senzacionalne prekrivače tla. Neke sorte ne “bacaju” vriježe pa su pogodne za rubove gredica.
Što odabrati?
Postoji puno različitih sorti svih triju tipova jagoda, s varijacijama u okusu, slatkoći, veličini i boji ploda, otpornosti na bolesti, vremenu berbe pa čak i boji cvijeta. Ako posadite nekoliko sorti s različitim razdobljima rodnosti, možete imati ukusne plodove od ranog ljeta do prvih mrazeva.
Što su to frigo sadnice jagoda?
Oko 95 posto novoposađenih sadnica svake godine u Hrvatskoj odnosi se na frigo sadnice. One se do pred samu sadnju drže u hladnjači i tako preparirane mogu održati kvalitetu i do desetak mjeseci. U stručnoj literaturi se pronalazi da imaju veći rodni potencijal u odnosu na klasične zelene sadnice. Riječ je o tipu sadnica koji najčešće koriste plantažni uzgajivači.
Što su to virus free sadnice jagoda?
U biljkama se prirodno razvijaju i razmnožavaju virusi koji, u slučaju jagoda, postupnu smanjuju rodnost samih biljki. Nažalost, te viruse možemo naći i u postranim biljkama koje izbijaju iz korijena pa čak i na biljčicama koje se razvijaju na krajevima vriježa.
Virus free sadnice označavaju sadnice proizvedene u laboratorijima metodom mikropropagacije iz virusima nezagađenog biljnog tkiva matične jagode vrhunskih svojstava. Takve jagode, smatra se, nakon sadnje mogu ostvariti punu rodnost određenu sortnim karakteristikama. (r)
