Njemačko gospodarstvo je posljednjih godina u problemima s niskom potražnjom i visokim troškovima energije koji koče rast. No, najveći dugoročni izazov vjerojatno je demografska kriza koja je započela prije nekoliko desetljeća.
Kao i većina razvijenih društava, njemačko stanovništvo postaje sve starije, što znači relativno više umirovljenika, a manje radnika. To je kombinacija koja prijeti gospodarskom rastu i javnim financijama. Utjecaj je zasad blag, ali kako je Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio u izvješću u utorak, starenje stanovništva moglo bi uzrokovati značajne probleme za nekoliko godina, piše Fortune, a prenosi Yahoo Finance.
Što je novo?
Ništa. Kreatori politika već desetljećima znaju da će njemačka demografska kretanja povećati omjer onih koji ne rade i radnika . Samo što sada to počinje imati učinak. Iako zvuči bezazleno, taj omjer je izuzetno važan ekonomski pokazatelj. Što je manje radnika u odnosu na ostatak stanovništva, to je veće porezno opterećenje na svakog radnika i niži je dohodak po glavi stanovnika.
MMF predviđa da će godišnja stopa rasta radno sposobnog stanovništva u Njemačkoj pasti za 0,7 posto u srednjem roku. Nije definirao taj vremenski okvir, ali obično se radi o jednocifrenom broju godina. To je više nego u bilo kojoj drugoj zemlji G7, jer bejbibumeri počinju odlaziti u mirovinu, a priljev imigranata se smanjuje. “Starenje stanovništva će… negativno utjecati na javne financije kako rast poreznih prihoda usporava, a izdaci za mirovine i zdravstvenu skrb rastu,” navodi organizacija u svom izvješću.
Njemački mirovinski sustav, koji datira iz 1889. godine, oslanja se na doprinose trenutačno zaposlenih radnika iz kojih se isplaćuju mirovine aktualnih umirovljenika. Međutim, od 1960-ih pao je omjer radnika i umirovljenika sa 6:1 na 2:1. Starenje unutar radne snage također je zabrinjavajuće. Iako učinak varira ovisno o regiji i industriji, čini se da postoji negativna povezanost između prosječne starosti radnika i rasta produktivnosti u gospodarstvu znanja.
Što to znači?
Postat će gore, i to ne samo za Njemačku. Sve se već pokazalo u Japanu, zemlji s niskim stopama nataliteta i zanemarivom imigracijom već desetljećima. Velik dio Europe također se suočava sa sličnim problemom.
Uzmimo Grčku, na primjer. Ima najniže stope fertiliteta na kontinentu, s najmanje rođenih u posljednje 92 godine, pokazuju podaci za 2022. godinu. Italija i Finska također imaju stope nataliteta znatno ispod razine održavanja broja stanovnika, što znači da je svaka nova generacija manja od prethodnih.
Njemačka će osjetiti pad još oštrije u narednim godinama zbog svojih stalnih problema s nedostatkom radne snage. Njeno gospodarstvo već se bori s posljedicama prekida opskrbe ruskom energijom uz visoke kamatne stope. To je povrh drugih problema koji bi mogli naštetiti njenoj dugoročnoj konkurentnosti, uključujući strukturne prepreke poput nedovoljnih ulaganja i birokracije.
Naravno, neki ekonomski čimbenici idu u prilog Njemačkoj. Inflacija pokazuje znakove usporavanja, a stopa nezaposlenosti u zemlji je pod kontrolom u usporedbi s nekim susjedima. Ali, pritisak starenja stanovništva samo će jačati kako vrijeme prolazi.
Može li se išta učiniti?
Najjasniji način da se ova sudbina promijeni ili barem značajno odgodi je uvoz radne snage. Ujedinjeno Kraljevstvo je krenulo tim putem s rekordnom neto imigracijom posljednjih godina. “Ključna mjera dugoročnog uspjeha ili manje relativnog pada je sposobnost privlačenja migranata i njihovog uključivanja u radnu snagu,” rekao je Jens Eisenschmidt, glavni europski ekonomist Morgan Stanleyja, za Fortune ranije ovog mjeseca.
Ali taj pristup stvara političke tenzije s desničarskim strankama koje obično protive imigraciji, a sve su popularnije u raznim europskim zemljama.
Alternativa je poticanje zapošljavanja slabije zaposlenih dijelova stanovništva. Primjerice, to bi moglo biti poticanje da više žena da preuzmu stalne poslove. To bi značilo da se treba osigurati i veća podrška za skrb o djeci. Promjene u trenutnom mirovinskom sustavu također bi mogle pomoći Vladi da se nosi s većim izdacima starenja stanovništva.
Druga strategija je oslanjanje na tehnologiju. Njemačka već ima plan za ubrzanje korištenja robota i umjetne inteligencije u poslovima s manjkom kvalificirane radne snage ili onima koji mogu biti podržani digitalizacijom.
U stvarnosti, starenje radne snage je preveliki izazov da bi se riješio jednim mjerom ili čak nekolicinom njih. Umjesto toga, vlade i tvrtke će se vjerojatno morati prilagoditi, što će, prikladno za problem kao što je starost, zahtijevati dugoročno razmišljanje.
