Demencija je izuzetno česta. Prema podacima OECD-a, čak 2,9 posto hrvatske populacije starije od 60 godina pati od nekog oblika demencije pri čemu su dvostruko ugroženije žene.
Ovo stanje nije moguće u potpunosti spriječiti. Dob, genetika i okolišni utjecaji mogu igrati ulogu u razvoju demencije. No, na neke čimbenike rizika koji su povezani s načinom života možemo utjecati.
Faktor rizika: Nedovoljno tjelovježbe
Znamo da najmanje 150 minuta vježbanja tjedno ima dalekosežne posljedice na zdravlje, uz održavanje tjelesne težine. No glavni benefit fizičke aktivnosti je smanjivanje rizika od demencije.
“Pretilost, visok krvni tlak i dijabetes povezani su s do 50 posto slučajeva demencije,” kaže dr. Alvaro Pascual-Leone, profesor neurologije na Zdravstvenoj školi Harvard. “Stoga je logično da kontroliranje faktora rizika, poput (sjedilačkih) načina života koji doprinose razvoju tih stanja, može značajno smanjiti stope demencije.”
Osim što pomaže u kontroliranju pretilosti, hipertenzije i dijabetesa, Pascual-Leone tvrdi da tjelesna aktivnost može potaknuti stvaranje novih stanica u mozgu. “To poboljšava učinkovitost mehanizama moždane plastičnosti, koji su ključni za stjecanje novih vještina i formiranje sjećanja”, rekao je.
Ciljajte na kombinaciju aerobnih vježbi poput hodanja ili vožnje bicikla, vježbi snage s utezima ili elastičnim trakama te vježbama uma i tijela poput joge ili tai chija, koje mogu smiriti um. Postepeno povećavajte vježbanje na barem 30 minuta dnevno, pet dana tjedno.
Faktor rizika: Nedovoljno društvene interakcije
Usamljenost je visoko povezana s depresijom, zlouporabom alkohola i problemima sa spavanjem. Ispostavilo se da su usamljenost i slaba društvena angažiranost faktori rizika za demenciju, potvrđuje za HuffPost dr. Smita Patel, liječnica i neuroznanstvenica.
Osim što štiti mozak, Patel je primijetila da povećana društvena interakcija također može produžiti život. “Ukupna stopa preživljavanja povećava se za 50 posto ako imate snažne društvene odnose. Više od 80 posto stogodišnjaka svakodnevno komunicira s prijateljem ili članom obitelji.”
“Interakcije s obitelji, prijateljima i susjedima čine nas onime što jesmo”, objasnio je Pascual-Leone. “Ti trenuci nas ne samo čine sretnima, već poboljšavaju i moždanu funkciju te općenito zdravlje. Istraživanja pokazuju da osjećaj usamljenosti može biti jednako štetan za zdravlje kao i poznatiji faktori rizika poput svakodnevnog pušenja ili ozbiljnih zdravstvenih stanja poput dijabetesa.”
Ako brinete da nemate dovoljno društvene interakcije, Pascual-Leone kaže da postoje neki koraci koje možete poduzeti odmah. “Počnite tako što ćete identificirati pet bliskih prijatelja i povezivati se sa svakom osobom barem jednom tjedno”, rekao je.
“To može značiti da ih nazovete telefonom ili da se sastanete na kavi. Zatim se zapitajte osjećate li se usamljeno. Ako je odgovor da, razgovarajte sa svojom obitelji i najbližim prijateljima o tome što možete raditi zajedno. Također možete razmisliti o pridruživanju nekom klubu, tečaju ili grupi ljudi koji dijele vaše interese.”
Faktor rizika: Nedovoljno sna
“Nedostatak sna, posebno spavanje manje od pet do šest sati noću, povezan je s povećanim rizikom razvoja demencije kasnije u životu”, navela je neuroznanstvenica Patel. Nažalost, nesanica postaje sve češća kako starimo.
Ako ne možete spavati dulje od pet sati noću, Pascual-Leone predlaže nekoliko koraka koje možete poduzeti. “Bolji režim spavanja postiže se ograničavanjem alkohola, izbjegavanjem obilnih obroka i pića dva sata prije spavanja, održavanjem sobe ugodno hladnom, izbjegavanjem izlaganja mobitelima, prijenosnim računalima i televizorima dva sata prije spavanja te korištenjem aplikacije ili uređaja koji proizvode smirujući bijeli šum.”
