Tko sve mora izborno šutjeti danas?

Na dan održavanja izbora do zatvaranja birališta, kao i 24 sata prije dana održavanja izbora zabranjuje se svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua nositelja lista, odnosno kandidata, te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela. Kolokvijalno to nazivamo izbornom šutnjom.

Telefon, SMS, e-mail

Prema Državnom izbornom povjerenstvu, sudionici izbora te druge fizičke i pravne osobe tijekom izborne šutnje trebali bi se suzdržati od iznošenja i obrazlaganja izbornih programa, objavljivanja promidžbenih poruka i fotografija kandidata u medijima, postavljanja novih promidžbenih plakata ili letaka. Ne smiju birače nagovarati da glasuju za njih telefonom, SMS-om ili e-mailom.

Društvene mreže

Državno izborno povjerenstvo je pozvalo izborne sudionike da se suzdrže od postavljanja novih promidžbenih sadržaja poput statusa, video clipova, slika ili komentara na društvenim mrežama, a koji se izravno objavljuju na naslovnicama kao novosti ili na privatnim profilima povezanih privatnih korisnika društvenih mreža.

Mediji

Medije i medijske nakladnike poziva da se suzdrže od objavljivanja fotografija, izjava, intervjua, navođenja izjava ili pisanih djela svih izbornih sudionika bez obzira radi li se o temi koja je izravno vezana uz izbornu promidžbu ili o bilo kojoj drugoj temi te da uklone iz svojih programskih sadržaja sve što predstavlja izbornu promidžbu, kao što su primjerice reklame, linkovi i slikovni linkovi-oglasi (banneri) na portalima koji vode na mrežne stranice izbornih sudionika.

Što ako se prekrši izborna šutnja?

“Nažalost, nema sankcija za kršenje izborne šutnje na izborima za Sabor. Za europske izbore i lokalne izbore propisane su sankcije, a za ove ne. Ostaje na savjesti svih da se pridržavaju zakona, iako nema sankcija”, kazao je za N1 Slaven Hojski, član Državnog izbornog povjerenstva.

S druge strane, kazne za kršenje izborne šutnje na europskim i lokalnim izborima visoke su. I još uvijek izražene u kunama: od 3.000 kuna (oko 400 eura) za fizičke osobe, od 10.000 do 30.000 eura (1,330 do 4.000 eura) ako šutnju krše kandidati na izborima, a od 100.000 do 500.000 kuna (13.270 do 66.360 eura) za pravne osobe kakve su i političke stranke. Presude u tim sučajevima donose prekršajni sudovi.