U Hrvatskoj je, ako odbacimo iseljene, a lažno prijavljene mlađe građane, čak blizu 40 posto umirovljenika i starijih osoba. Već time oni čine značajan faktor u svakim izborima, a osobito parlamentarnima, početak je analize Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) koju prenosimo u cijelosti.
Dok umirovljenička udruga SUH prikuplja potpise za peticiju solidarnosti za veće mirovine, a najveća umirovljenička grupacija Matica mudro šuti i čeka lokalne izbore na kojima aktivno sudjeluju u suradnji s lokalnim moćnicima, jer tako dolaze do nerijetko visokih “dotacija” i mjesta u županijskim i lokalnim skupštinama i raznim upravnim vijećima i drugim ne previše lukrativnim pozicijama, predavanje kandidacijskih lista u Državnom izbornom povjerenstvu pokazalo je koje su se stranke u zadnji čas odlučile za koaliranje s ponekima manje ili više poznatima i nepoznatim umirovljeničkim strankama.
HSU se osigurao
Hrvatska stranka umirovljenika dugogodišnja je parlamentarna stranka čiji je zadnji i jedini zastupnik Silvano Hrelja prije godinu dana izbačen iz stranke i preplivao u HDZ-ovu koaliciju. Noviji predsjednik general Gabričević, poznat i kao vođa obrane Dubrovnika, ali i bivši jugoslavenski oficir i potpredsjednik VEDRA-e, braniteljske udruge koja otvoreno spaja vrijednosti i tekovine NOB-a i Domovinskog rata, osigurao si je sa 76 godina na listi HDZ-a prolazno mjesto.
Takav se rasplet mogao očekivati i nakon izvanrednih lokalnih izbora održanih u svibnju prošle godine u Varaždinu kad su HDZ i HSU nastupili na zajedničkoj listi i – izgubili, odnosno nakon raspuštanja više stranačkih tijela u osam zagrebačkih četvrti. Prirodni slijed, u nadi da će nešto od prijašnjih programskih zahtjeva nastaviti gurati i u okviru HDZ-a. Vladajući su prvo obećali da će u mandatu mirovine rasti za 25 posto, a sada su to povećali na 30 posto.
Upitni rezultati jednogodišnje kampanje koalicije Umirovljenici zajedno
Druga politička opcija, koja samostalno izlazi na izbore, Umirovljenici zajedno, vodila je jednogodišnju kampanju, čiji je vrhunac osvajanje jednom prigodom čak tri posto rejtinga na jednom od ispitivanja javnog mnijenja.
Njih čine tri stranke – Blok umirovljenici zajedno, Stranka umirovljenika i Demokratska stranka umirovljenika te nekoliko manjih umirovljeničkih udruga. BUZ je prije desetak godina kratko vrijeme bio parlamentarna stranka predstavljena notornim Špikom koji je najpoznatiji po tome da je kao 4. na listi HDZ-a postigao čak 131 glas, a Bandić ga je uhljebio na nagovor Lazara Grujića iz Stranke umirovljenika. Kao drugi na listi Bandićeve Stranke rada i solidarnosti dobio je “čak” 229 glasova. Teško je vjerovati da će osvojiti saborsku fotelju, poručuju iz Sindikata.
Možemo kao HDZ
Treća opcija je zapravo nedavno formirana. Riječ je o stranci Hoćemo pravedno, koju čine bivši članovi HSU-a, koji su istupili iz stranke prije nekoliko godina nezadovoljni Gabričevićevim sljubljivanjem s HDZ-om. Na čelu im je Dragica Trumbetaš, bivša radnica Končara, koju je svojedobno nagradio i tadašnji YU premijer Ante Marković, čiji je cilj ujediniti radnike, umirovljenike i poljoprivrednike.
Nakon što nije uspjela ući u Sabor na listi HSU-a i Restart koalicije, sada je dobila puno povjerenje stranke Možemo. Tako je i ta mlađahna stranka udomila svoju umirovljeničku stranku. Možemo obećava penzićima povećanje mirovina za 10 posto u cijelom mandatu, ali po nekoj njihovoj računici time bi došli do 67 posto udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći.
SDP bez “svojih” umirovljenika
Grbinov-Milanovićev SDP ne koalira s nekom pravom umirovljeničkom strankom, kao što je to neuspješno učinio 2016. sa HSU-om, ali zato u koaliciji ima Čačićeve reformiste s njihovim produžetkom u umirovljeničkoj udruzi.
No SDP definitivno ima većim dijelom razrađeni umirovljenički program, osim što sam Grbin navija za jačanje drugog mirovinskog stupa. Malo zbunjuju i s obećanjem udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći od 50 posto, što je po svojim računicama gotovo već dosegao HDZ (47 posto).
Domovinski pokret bez programa za umirovljenike
Domovinski pokret pak nema u programu ništa za umirovljenike, osim što im se suverenistički ne sviđa da obveznim mirovinskim fondovima drugog stupa upravljaju inozemne banke. Niti Most nije daleko, osim vrlo općenite i monotone rezolucije o starijim osobama koju bi htjeli da usvoji Sabor, jedino se zalažu da se bakama i djedovima daje dodatak na mirovinu od 309 eura ako čuvaju svoje unuke. Penziće nisu oduševili, naravno.
Sklapane koalicije različitih boja
Vidovićem Socijaldemokratima se u zadnji trenutak pridružio IDS s riječkim PGS-om i njihovom malom Istarskom strankom umirovljenika koja bi trebala privući starije glasače, iako nije previše jasno s kojim programima i zahtjevima. Ova koalicija obećava povećanje mirovina za 30 posto čime bi prosječna iznosila 722 eura. Kažu da će za njih glasati uljuđeni dio Hrvatske, pa time vrijeđaju sve druge.
Umirovljeničke stranke kao priljepci?
Dakle, i ovaj puta pred izbore imamo neuvjerljive umirovljeničke priljepke koji nisu pregovarali o programima, nego su u zadnji čas prihvatili da bi dobili poziciju na listama. Sjetimo se kako je Lazar Grujić iz Stranke umirovljenika prije četiri godine potpisao koalicijski sporazum s tada Bernardićevim SDP-om, ali ga je ovaj otkantao pred izbore pa se Lazar ubrzo prebacio u Škorin Domoljubni pokret. SMS, umirovljenička predizborna strančica Višnje Fortune iz prošlih izbora, na brzinu je integrirana u Bandićevu stranku.
Činjenica je da umirovljeničke stranke i inače nemaju neku veliku vidljivost u javnosti, a osim toga su često u sukobima pa i javnim vrijeđanjima i prozivkama. HSU je 20 godina bio parlamentarna stranka, ali se u parlamentu održao uglavnom zahvaljujući formalnim sporazumima ili neformalnom podrškom vladajućim strankama.
Umirovljenička razjedinjenost je počela od parlamentarnih izbora 2007., kad su oni koji nisu ostvarili svoje ambicije u HSU-u, počeli osnivati strančice, koje danas nude brda i doline, imaju nerealne zahtjeve, jer nemaju pojma o mirovinskom sustavu i parolom ‘svima jednako’ ruše temelje mirovinskog sustava, kako je nedavno rekao bivši član HSU-a Šemper.
Činjenica je da umirovljeničke stranke redovito osvajaju malen broj glasova i da bez udruživanja s drugima ne bi mogle prijeći izborni prag koji je postavljen na pet posto osvojenih glasova. Koalicije su za njih stoga nužnost, pa zbog toga niti ne uživaju veliko povjerenje u umirovljeničkoj populaciji.
Pokazalo se da se postižu veći rezultati za umirovljenike socijalnim dijalogom i pregovorima kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, nego kroz umirovljeničke stranke s po jednim-dva saborska zastupnika, koji se prilijepe uz vodeću stranku, jer tako dobivaju više moći.
