Uz one očigledne rupe kroz koje nam svakodnevno curi novac, postoje i oni manje očiti načini na koje gotovo svi rasipavamo teško zarađene eure. Dapače, na svim tim sitnim rasipnostima često počivaju i cijele industrije. U nastavku donosimo pet primjera u kojima gubimo novac koji bismo mogli pametnije potrošiti.
Uzalud potrošena energija
Rasipanje energije je i obijest i veliki ekološki problem, a veliki računi za struju ili grijanje nisu nikome donijeli radost. Na primjer, vaš dom možda nema učinkovite uređaje ili nije dovoljno dobro izoliran da zimi ne da toplini van, a ljeti ne dopušta vrućini ulazak.
Iako je to u eri energetski efikasnih žarulja manji problem, ne mora vam stalno biti osvijetljena cijela kuća. Promjena ponašanja i kupovanje energetski učinkovitih uređaja zaista smanjuju račune i pomažu očuvanju okoliša, ma kako se banalnima činili.
Bačena hrana
U Hrvatskoj se godišnje baci 286.379 tona hrane odnosno oko 71 kilogram po glavi stanovnika, što je ekvivalent vrijednosti od oko 600 milijuna dolara. Osim što to nije etično, i proizvodnja hrane crpi Zemljine resurse, ali i naše novčanike. Ne kupujte više nego što možete potrošiti, zamrzavajte viškove i pažljivo planirajte obroke.
Kockanje
Mislite li da kocka nije problem u vašoj okolini? Svaki peti Hrvat kocka na mjesečnoj razini, svaki deseti ima neke od psihosocijalnih problema vezanih za kockanje, a ovisnika o kocki ima oko 50 tisuća u našoj zemlji.
Bilo da igrate lutriju ili igre u kockarnici, postoji dobra šansa da ćete protratiti novac umjesto da osvojite veliku nagradu. Također, čak i ako osvojite nagradu, velika je vjerojatnost da ćete opet prokockati taj novac. Izbjegavajte kocku, a ako mislite da nemate problem – odredite budžet koji smijete trošiti na ovaj vid zabave.
Kamate na kreditne kartice i naknada za otplatu
Realno procijenite koje kreditne kartice uzimate; budući da neke imaju veće kamate na podizanje gotovine, a druge na kupovinu robe. Ne kupujte kreditnom karticom, ako to nije nužno. A ako je nužno, račun za karticu platite na vrijeme. Cijela bankarska industrija počiva na kamatama.
Povrat online kupovine
Gotovo 40 posto Hrvata kupuje online, barem jednom mjesečno. Ekspanzija internetske kupovine zaživjela je u vrijeme epidemije koronavirusa i od tada samo raste. Pri tomu se najčešće kupuje odjeća iz stranih online trgovina. Prije no što se odlučite na narudžbu, provjerite troškove dostave i usporedite cijenu u nekoliko renomiranih online dućana. Pri tome računajte i na mogući povrat robe te koliko će vas on koštati.
