Mirovine kakve znamo su stvar prošlosti, ovo su posljednje generacije koje ih uživaju

Kako piše BBC, skinuti radnu uniformu sa 60 godina, bio je cilj mnogih radnika diljem svijeta. Navršenih 65 godina otvorilo bi zlatna vrata mirovine. Ipak, ideja o napuštanju tržišta rada u šezdesetima ne čini se realističnom, pa čak ni razumnom, za mnoge ljude. Pogotovo sada.

U ožujku je tvrtka za upravljanje investicijama BlackRock objavila svoje godišnje pismo investitorima. Glavni izvršni direktor Larry Fink oglasio se upozorenjem za radnike koji se nadaju umiroviti udobno i financijski sigurno u svojim 60-ima.

Kako globalni očekivani životni vijek raste, mreže socijalne sigurnosti se kidaju i troškovi života naglo rastu. Fink je, zbog toga, upozorio da odlazak u mirovinu u dobi od 65 godina neće biti moguć za mnoge, čak ni za većinu ljudi. “Umirovljenje je puno teži zadatak nego što je bio prije 30 godina”, napisao je Fink. “A za 30 godina to će biti još teže.”

Od 2000. do 2019. godine očekivani životni vijek u svijetu povećao se sa 67 godina na 73. Prema projekcijama Ujedinjenih naroda, do 2050. godine svaki šesti čovjek u svijetu će imati 65 ili više godina. A kako stanovništvo stari, mnoge će zemlje uskoro doći do točke u kojoj broj novih umirovljenika nadmašuje broj novih radnika. BBC navodi da bi se te točke, ovisno o državi, trebale dosegnuti između 2029. (za UK) i 2053. godine (za SAD).

Tako, za primjer, u Ujedinjenom kraljevstvu očekivano trajanje života nastavlja rasti od sredine 1850-ih, kaže Rebecca Sear, profesorica Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu. Istovremeno, dob za odlazak u mirovinu nije se promijenila. Budući da su se i zdravstveni i ekonomski krajolici dramatično promijenili, je li umirovljenje sa 65 godina potpuno nerealan cilj u modernom svijetu?

Tko je, zapravo, kazao da se moramo umiroviti sa 65?

Ne samo da se ciljana dob za umirovljenje nije promijenila u skladu s modernim okolnostima, nego je također nejasno zašto su sredine 60-ih godina života postale središnja dob za odlazak u mirovinu, kaže Gal Wettstein, viši ekonomist u Centru za istraživanje umirovljenja na Bostonskom sveučilištu. Nekad je to bila presuda da se ljudi izbace s tržišta rada, ali pred sam kraj njihovih života.

Ipak, mnogi države i osiguranja još uvijek koriste tu dob kao standard. U SAD-u je Medicare, savezni program zdravstvenog osiguranja, trenutno dostupan samo odraslim osobama u dobi od 65 godina i starijima (postoje iznimke za mlađe osobe s invaliditetom).

Amerikanci stječu pravo na primanje svojih punih beneficija socijalnog osiguranja u dobi od 67 godina, otprilike u istoj dobi u kojoj građani Ujedinjenog Kraljevstva mogu tražiti svoje univerzalne državne mirovine.

Sredinom 20. stoljeća, kada su mnogi od ovih socijalnih programa utemeljeni, očekivani životni vijek bio je značajno kraći: u Ujedinjenom Kraljevstvu, na primjer, iznosio je 66 godina za muškarce i 71 godinu za žene. “U osnovi, ljudi bi u mirovini bili samo 8 posto ili 10 posto svog životnog vijeka”, kaže Chris Parry, glavni predavač financija na Sveučilištu Cardiff Metropolitan. Sada smo, dodaje, dulje zdravi i dulje živimo pa i osamdesetogodišnjaci vode zdrav i aktivan život.

Ukratko, mirovinske politike nisu osmišljene kako bi pomogle ljudima u 80-ima i 90-ima i nisu ažurirane da bi to činile. Politike koje su nekada bile uspostavljene za doživotnu potporu umirovljenim radnicima više nisu prilagođene modernim okolnostima.