Za većinu radnika, mirovina je prirodan cilj. Nakon školovanja i trudbeništva, valja odšetati u suton, opustiti se i uživati u plodovima desetljeća rada. No, ovaj plan nije uklesan u kamen i puno je čimbenika koji ga mogu narušiti.
To može biti bilo što; od prirodnih sila koje ljude ostavljaju bez krovova nad glavom do kraha ekonomije koji ih vuče u vrtlog siromaštva. Ipak, postoje tri tamna oblaka koji se mogu nadviti nad gotovo svaku mirovinu, u bilo kojem kutku svijeta, a zbog kojih milijuni umirovljenika ne spavaju mirno.
Inflacija
Iako dugo o njoj nismo razmišljali, inflacija je posljednjih godina glavna tema kada se govori o standardu umirovljenika. Najjednostavnije objašnjeno, ona je pokazatelj osiromašenja pa je jasno da utječe na sve aspekte trošenja novca; od kupovine namirnica preko nabavke vozila do odluke o radu u mirovini.
Inflacija je jedan od najvećih bauka umirovljenja i to nije ništa novo. Nažalost, budući da naši umirovljenici imaju, uglavnom, fiksni prihod državne mirovine, malo toga mogu učiniti. Postojeći instrument usklađivanja mirovina sa stopom inflacije i rastom potrošačkih cijena nije se pokazao efikasnim.
Predug život
Rijetki umirovljenici koji se oslanjaju na štednju i mirovinske štednje nalaze se u riziku da će nadživjeti svoja financijska sredstva pohranjena u mirovinskim shemama. Rizik dugovječnosti je upravo ono što te dvije riječi govore. Ako živite duže nego što se očekivalo ili duže nego što vaš mirovinski plan može podnijeti, u velikom ste problemu. Dapače, ovo je posebno vidljivo u zemljama koje se oslanjaju na privatne mirovinske sheme čiji umirovljenici u anketama ovaj problem ističu kao “strah broj jedan”.
Čak i umirovljenici koji se oslanjaju na državnu mirovinu, poput većine hrvatskih umirovljenika, imaju problem s dugim životom. Jer, kako smo u prvoj točki naveli, fiksne mirovine gube na vrijednosti, budući da formula usklađivanja jednostavno ne prati realan rast troškova života. Pogotovo ako u životu trebate sve više i više medicinske skrbi i lijekova, a to nas vodi ka trećoj točki ovog popisa.
Zdravstvena zaštita i njega u starosti
Ako želite dug život, morate si željeti i dobro zdravlje. Naime, uz male mirovinske prihode, sve je teže pokriti trošak liječenja, medicinske njege i pomoći u kući. A sedam od deset umirovljenika će trebati baš to – dugotrajnu skrb; bilo u kući, bilo u ustanovi.
Malo koji umirovljenik si može priuštiti profesionalnu njegu pa taj teret uglavnom pada na neformalne njegovatelje – djecu i najuži obiteljski krug. A ako si umirovljenik može priuštiti njegu, to će mu troškove života povećati za nekoliko puta. Posljedično, i mirovinska štednja, ako se oslanja na nju, topit će se kao kockica leda na kolovoškom suncu.
