Vrtlari otkrivaju kako se bore protiv puževa golaća i to bez pužomora

Toplo i vlažno vrijeme te obilje sočnih i mekanih izdanaka pravi su raj za ove vrtne napasnike. Ako ne poduzmete mjere zaštite, grickat će sve biljke na koje naiđu, što može biti odlično kad ciljaju korov. No posve je neprihvatljivo kada napadaju dragocjene ukrasne biljke ili mlado povrće.

Ipak, u svemu treba znati da su puževi i puževi golaći izvrsni u recikliranju biljnog otpada. Iako ih vrtlari smatraju “zlikovcima broj jedan”, njihov jedini grijeh je što ne znaju razlikovati otpali list i ukusnu mladu sadnicu.

Izbjegavajte otrove

Gotovo je nemoguće potpuno ukloniti puževe golaće iz vrtova, ali vrtlari dijele prirodne načine na koje ih drže podalje od biljaka u vrtu i to bez korištenja pužomora koji može biti koban za druge životinje koje na njega naiđu.

Tako i vrtlarski bloger Don Monty savjetuje: “Izbjegavajte granule za puževe i bilo kakve kemikalije koje mogu naštetiti drugim životinjama. Umjesto toga, imajte klijalište ili rasadničarske stolove na kojima možete uzgajati osjetljive mlade biljke i svakodnevno provjeravati jesu li ih napali golaći.”

Fizički ih spriječite

Najbolji su to načini za zaštitu tek izniknulih biljčica, budući da se radi o fizičkim barijerama koje će golaći teško prijeći. Neki vrtlari noge stola stavljaju u posude koje napune vodom pa se tako postiže dodatna zaštita od svih puzavih dosadnjakovića koji ne mogu prijeći tu vodenu barijeru. S druge strane, klijališta znače i kontroliranu vlažnost, a znamo da je prevelika vlažnost pravi mamac za puževe golaće.

Uz to, valja izbjegavati i pretjeranu prihranu bilja, ali i preveliko navodnjavanje. Osim što sama vlaga privlači golaće, biljke koje rastu u suvišku vode i dušika imaju posebno meko i ukusno lišće koje je tim puzavcima neodoljivo.

Poštujte prirodu

Problem s vrtovima je taj što su oni posve neprirodno okruženje u kojem posve neprirodno uzgajamo biljke koje inače nikada ne bi rasle na tom području. Uz to se vrtlari trude, iz tih malih tvornica hrane na otvorenom, otjerati sve druge oblike života pa i one koji bi im mogli pomoći u borbi sa štetnicima.

Ključ je u ravnoteži ili bioraznolikosti. Vrtovi u kojima ima mnoštvo ptica, žaba krastača, kukaca, stonoga, voluharica i ježeva imaju manje problema s golaćima. Vodite računa da pužomor može pobiti dobar dio navedenih pomagača te da si njime možda rješavate problem za jednu sezonu, ali stvarate dugoročno još veći problem, možda i globalnih razmjera.

Dakako, možda će vam ptice tu i tamo prelomiti nježne presadnice, možda će voluharice iskopati neželjene tunele ili pojesti dio uroda, ali to je kolateralna šteta na koju bi se vrtlari trebali naviknuti. Priroda, pa tako i vrt, ne pripada samo nama ljudima.

I biljke mogu pomoći

Vrtlari znaju u blizini povrtnih i cvjetnih vrsta posaditi druge biljke koje će golaći radije napadati pa time kontroliraju štetu. Tako kažu da golaći apsolutno vole bosiljak, dalije, nevene, crvenu djetelinu i jaglace. Zato sade velike skupine ili špalire tih biljaka oko vrta kako bi se puževi golaći naslađivali njima, a ne mladim listovima cikle ili salate.