Vijesti

Umirovljenici se mogu preseliti u drugu članicu EU, ovo su uvjeti

Državljanin Hrvatske može se trajno preseliti u zemlju Europske unije no za to ipak treba ispuniti niz uvjeta.

Objavljeno

|

Val iseljavanja mladih potaknuo je i neke od njihovih roditelja da život premjeste bliže djeci. Tako nam je pisao čitatelj iz Slavonskog Broda koji razmišlja o preseljenju, ali ga muče brojne nedoumice.

“Sin i kći žive u Nizozemskoj i ne misle se vraćati u Hrvatsku. Ja sam ostao u Hrvatskoj, ali ovdje više nemam obitelji i ništa me ne drži. Mogu li se ja preseliti k njima u Nizozemsku za stalno bez straha da će me jednog dana potjerati natrag u Hrvatsku budući da sam umirovljenik, a ne radnik?” pita naš čitatelj. Donosimo uopćeni odgovor koji važi za sve državljane Hrvatske koji se kane preseliti u neku od članica Europske unije (EU).

Naš čitatelj kao državljanin Hrvatske, države članice EU-a ima pravo živjeti u bilo kojoj zemlji EU-a ako ima sveobuhvatno zdravstveno osiguranje u zemlji domaćinu i dovoljne prihode da živi bez potpore dohotku. Taj prihod može biti mirovina ili bilo koji drugi izvor prihoda.

Tijekom prva tri mjeseca boravka u novoj zemlji kao državljanin države članice EU-a nije obavezan zatražiti boravišnu ispravu kojom se potvrđuje pravo na život u toj članici, iako neke članice traže da se boravak prijavi odmah po dolasku.

Mora li dobiti dozvolu boravka?

Nakon tri mjeseca u novoj zemlji možda će morati prijaviti boravak pri nadležnom tijelu (obično je to gradska vijećnica ili lokalna policijska postaja) te dobiti potvrdu o prijavi. Za to mu je nužna važeća osobna iskaznica ili putovnica te dokaz o cjelovitom zdravstvenom osiguranju i dokaz da ima izvor prihoda (mirovina ili nešto drugo) za vlastito uzdržavanje bez potrebe za dodatnim potporama tom dohotku.

Može li biti protjeran?

Iako su stupovi Europske unije slobode kretanja i rada, one nisu neograničene i države članice mogu se zaštiti od zloporabe tih sloboda. Ako osoba koja je došla boraviti u nekoj članici više ne ispunjava uvjete za taj boravak, država je može zatražiti da napusti njen teritorij.

U iznimnim slučajevima zemlja domaćin može i deportirati osobu koja boravi na njenom teritoriju, ali tada mora dokazati da ta osoba predstavlja ugrozu javnog poretka ili javne sigurnosti. Odluka o deportaciji ili zahtjev za napuštanje zemlje mora se dostaviti u pisanom obliku. U odluci ili zahtjevu moraju biti navedeni svi razlozi za deportaciju te način na koji se može podnijeti žalba i rok u kojem se može podnijeti žalba.

Ima li pravo na trajni boravak?

Nakon pet godina besprekidnog zakonitog boravka u drugoj državi članici, naš čitatelj ima pravo na stalni boravak, što pak znači da u toj državi članici može ostati koliko god dugo želi.

Tijekom tih pet kvalifikacijskih godina smije napuštati zemlju boravka, ali ne duže od šest mjeseci godišnje. Smije izbivati i zbog vojne službe, što u slučaju umirovljenika i umirovljenica nije za očekivati. Također, može izbivati i 12 mjeseci uzastopce u slučaju teške bolesti, obrazovanja ili upućivanja na rad u neku drugu zemlju. Trudnoća i porod su također legitimni razlozi za jednogodišnje izbivanje, no teško ostvarivi u slučaju umirovljenika.

Kada nakon tih pet prvih godina naš čitatelj dobije pravo na stalni boravak, to pravo može izgubiti ako živi izvan zemlje dulje od dvije godine zaredom.

Exit mobile version