Nekadašnji predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika i aktualni saborski zastupnik Silvano Hrelja ovih je dana izrazio zadovoljstvo uspjehom projekta isplate dijela obiteljske mirovine, uz korištenje vlastite.
No, tjednik Nacional upozorava da iz razgovora s dijelom umirovljenika ipak ispada da razloga za slavlje nema: ima i onih kojima ta mogućnost nije značajno doprinijela ionako lošem umirovljeničkom standardu. Naprotiv, dio obiteljske mirovine koja im po novom zakonu pripada, morali su uplatiti u državni proračun.
Sedamdesetogodišnja zagrebačka umirovljenica punih sedam godina nakon suprugove smrti uspjela je ostvariti pravo na dio obiteljske mirovine, no samo na papiru. Naime, iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje informirali su je kako obiteljska mirovina temeljena na punom iznosu mirovine njezina supruga iznosi 251,36 eura.
“Pritom do danas ne znam koliki je ukupan iznos suprugove mirovine, jer o tome nikad nisam dobila rješenje iz HZMO-a. Moj suprug radio je punih 39 godina kao obrtnik, a bio je i hrvatski branitelj. Prema izračunu koji mi je dostavljen, 27 posto obiteljske mirovine iznosi 67,87 eura mjesečno, no ni to mi na koncu nije isplaćeno”, ispričala je Nacionalova sugovornica, koja je redakciji predočila i dokumentaciju s HZMO-a.
Iz HZMO-a je primila jednokratnu uplatu, odnosno razliku za sedam mjeseci, ali 200 eura manju. “Ispada tako da su mi uplate za šest mjeseci iznosile po 47,95 eura (umjesto 67,87, kako je rješenjem određeno) te za jedan mjesec 48,66 eura”, zaključila je sedamdesetogodišnjakinja, koja kao onkološki bolesnik ima i znatne mjesečne troškove liječenja te potrebnih terapija.
Naime, objašnjeno joj je kako je zbog iznosa jednokratne uplate ušla u drugi porezni razred, pa je na njezin račun u konačnici sjeo manji iznos. “Na ovaj način svi korisnici obiteljskih mirovina dvostruko smo zakinuti”, kazala je naša Nacionalova, uz komentar kako dobar dio starijih osoba koje ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu misli da je taj iznos identičan mirovini preminulog supružnika, no on iznosi do 70 posto, piše Nacional pod naslovom “Velika prevara: Otkrivamo kako potkradaju umirovljenike i kroz obiteljske mirovine preminulih supružnika”.
Na pitanje vezano za konkretan slučaj, odnosno zbog čega je sedamdesetogodišnja umirovljenica umjesto mjesečnih uplata temeljem rješenja o dijelu obiteljske mirovine dobila jednokratnu uplatu sa znatno manjim iznosom zbog prelaska u drugi porezni razred, HZMO je odgovorio da se u načelu, iznos dijela obiteljske isplaćuje uz osobnu mirovinu (prijevremenu starosnu, starosnu ili invalidsku mirovinu) u bruto iznosu, a neto iznos mirovine ovisi o poreznoj obvezi korisnika.
“Moguće je da korisnik mirovine ranije nije bio porezni obveznik jer je iznos osobne mirovine bio manji od 560,00 eura, a isplatom dijela obiteljske mirovine, odnosno za iznos koji je viši od 560,00 eura, obračunava se porez na dohodak”, zaključili su u HZMO-u te pozvali umirovljenicu da im se obrati za sve detalje. “Je li u pitanju još jedna pljačka pod krinkom reforme koju provodi vladajući HDZ?” pita Nacional.
Kako izračunati iznos dijela obiteljske mirovine?
Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje objasnili su da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 119/22), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023., izmijenjen model obiteljskih mirovina kako bi se korisnicima povećalo ukupno mirovinsko primanje omogućavanjem isplate dijela obiteljske mirovine uz korištenje starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine. Tako je povećan mirovinski faktor za izračun visine obiteljske mirovine:
- s 0,7 za jednog člana obitelji na 0,77
- s 0,8 za dva člana obitelji na 0,88
- s 0,9 za tri člana obitelji na 1,0
- te za četiri i više članova obitelji na 1,1.
Slijedom navedenog, obiteljska mirovina za jednog člana iznosi 77 posto mirovine preminulog supružnika (udovica/udovac/izvanbračni drug/životni partner/neformalni životni partner). Iznos dijela obiteljske mirovine određuje se u visini od 27 posto od obiteljske mirovine za jednog člana obitelji, a propisuje se najniži i najviši iznos.
Najniži iznos određuje se u visini tri aktualne vrijednosti mirovine (ali ne više od 50 posto pripadajuće obiteljske mirovine), a najviši iznos dijela obiteljske mirovine, ako je zbroj starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine i dijela obiteljske mirovine veći od 80 AVM-a, isplaćuje se u visini razlike do 80 AVM-a (AVM se usklađuje dva puta godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja). Napominjemo da AVM od 1. srpnja 2023. iznosi 11,77 eura, objašnjeno je iz HZMO-a.
