Iako broj pušača opada još od 1960-ih, pušenje je još jedan od vodećih uzroka smrti koji se mogu spriječiti. Desetljećima liječnici pušače upozoravaju da ih ova navika može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, prije svega su tu rak pluća te srčani ili moždani udar, ali i autoimune bolesti.
Nova studija objavljena u znanstvenom časopisu Nature nudi još jedan razlog za prestanak pušenja. Istraživanje pokazuje da pušenje smanjuje sposobnost tijela da se bori protiv infekcija, a taj negativni učinak ne briše se odmah nakon prestanka pušenja, već ostaje godinama. Dugo ostaje i rizik od kroničnih bolesti koje uključuju upalu, kao što su reumatoidni artritis i lupus.
Viša dob, viši rizik!
“Prestanite pušiti što je prije moguće”, upozorila je koautorica studije dr. Violaine Saint-André, specijalistica s područja biologije na Institutu Pasteur u Parizu. “Ključna poruka naše studije, posebno mladima, jest da je za dugoročni imunitet najbolje da se nikada ne počne pušiti.”
Istraživači su tijekom vremena promatrali uzorke krvi iz skupine od 1.000 zdravih ljudi u dobi od 20 do 69 godina. Skupina je bila jednako podijeljena na muškarce i žene. Istraživači su željeli vidjeti kako 136 varijabli, uključujući stil života, socioekonomska pitanja i prehrambene navike, uz dob, spol i genetiku, utječu na imunološki odgovor organizma.
Izložili su uzorke krvi uobičajenim klicama poput bakterije Escherichia coli i virusa gripe i izmjerili imunološki odgovor. Na obrambenu snagu organizma najviše su utjecali pušenje, indeks tjelesne mase i latentna infekcija uzrokovana virusom herpesa. Najveću promjenu izazvalo je pušenje.
Nakon prestanka pušenja
Kad su ljudi prestali pušiti, njihov se imunološki odgovor poboljšao do određene razine, ali se nije potpuno oporavio godinama, stoji u studiji. “Dobra vijest je da se tijelo nakon prestanka pušenja počinje resetirati“, objasnio je koautor studije dr. Darragh Duffy, voditelj translacijske medicine na Institutu Pasteur i dodao: “Nikad nije pravo vrijeme za početi pušiti, ali ako ste pušač, najbolje vrijeme za prestati je sada.”
Studija je također otkrila da što više netko puši, to se više mijenja njegov imunološki odgovor. “Smanjenje bilo koje količine popušenih cigareta još uvijek je dobra stvar u smislu utjecaja pušenja na imunitet”, rekao je Duffy.
Studija je pokazala da pušenje ima dugoročne epigenetske učinke na dva glavna oblika zaštite imunološkog sustava: urođeni odgovor, kao i adaptivni odgovor. Učinak na urođenu reakciju brzo nestaje kada netko prestane pušiti, ali učinak na adaptivnu reakciju ostaje čak i nakon prestanka pušenja.
Urođeni imunološki odgovor opći je način na koji se koža, sluznice, stanice imunološkog sustava i proteini bore protiv bakterija. Brz je, ali nije uvijek dovoljan. Kada tijelo utvrdi da urođena reakcija ne štiti dovoljno, aktivira se adaptivni imunološki sustav. Čine ga antitijela u krvi i drugim tjelesnim tekućinama koji mogu zapamtiti prijetnju i ubuduće bolje ciljati takve prijetnje.
Kratkoročni i dugoročni učinci
“Glavno otkriće naše studije je da pušenje ima kratkoročne, ali i dugoročne učinke na adaptivni imunitet povezan s B stanicama i regulatornim T stanicama te s epigenetskim promjenama”, rekao je Saint-André.
Novo istraživanje, napominju, ima neka ograničenja. Eksperiment je napravljen na uzorcima krvi u laboratoriju, ali imunološki sustav može reagirati drugačije u stvarnom životu. Dr. Yasmin Thanavala, profesorica onkologije na Odjelu za imunologiju na Institutu za rak Roswell Park, rekla je da je ova studija samo potvrda onoga što je njezino istraživanje otkrilo tijekom godina.
Thanavalino istraživanje provodilo se na miševima umjesto na ljudskoj krvi. Miševi izloženi duhanskom dimu bakterijsku su infekciju riješili sa slabijim imunološkim odgovorom od miševa koji duhanu nisu bili izloženi. “Promjene na plućima se povlače, rekla je, ali nikada ne nestaju”, ustvrdila je dr. Thanavala.
