Vijesti

Mirovina u EU: U kojoj državi se radi najkraće, a u kojoj najduže

U većini zemalja Europske unije uglavnom se ide u redovnu starosnu mirovinu sa 65 godina. Međutim, zbog povećanja očekivanog trajanja života, mnoge neke članice su podigle ili planiraju podići dobnu granicu za odlazak u mirovinu.

Objavljeno

|

Dob za odlazak u punu starosnu mirovinu u zemljama Europske unije kreće se od 62 do 67 godina, a trenutno u većini zemalja za to treba navršiti 65 godina.

Najnižu dob za umirovljenje ima Francuska, u kojoj se u punu mirovinu trenutno ide sa 62 godine i tri mjeseca. Prošle godine ova je umirovljenička oaza, nakon velikih prosvjeda, usvojila reformu s postupnim podizanjem dobi za ostvarenje mirovine sa 62 na 64 godine do 2032. godine. S manje od 65 godina punu mirovinu može se zaslužiti još u Slovačkoj, Češkoj, Latviji, Litvi i Malti, analizira tportal.

S druge strane, najrestriktivnije uvjete za odlazak u mirovinu imaju Bugarska, Italija, Grčka i Danska, u kojima za umirovljenje treba napuniti 67 godina. Mnoge zemlje donijele su odluke o postupnom ili jednokratnom podizanju granice za umirovljenje u narednih desetak godina. Uglavnom se granica podiže na 67 godina, a Danska je već odlučila 2035. podići dob za umirovljenje na 69 godina.

Pritom su pojedine zemlje vezale godine za odlazak u mirovinu s rastom očekivanog životnog vijeka. Ovaj mehanizam je u primjeni u Finskoj, Danskoj, Cipru, Estoniji, Grčkoj, Italiji, Nizozemskoj, Portugalu i Slovačkoj.

U mnogim je zemljama, uključujući Hrvatsku, moguće otići u prijevremenu mirovinu. Obično je to između dvije i pet godina ispod propisane zakonske dobi za umirovljenje. Dob za prijevremeno umirovljenje muškaraca varira od 59 godina u Litvi do 63,7 godina u Njemačkoj, prema izvješću OECD-a. Za žene se kreće od 58 godina u Litvi do 63,7 godina u Njemačkoj.

U nekim zemljama odlazak u privremenu mirovinu uvjetuje se godinama radnog staža. Primjerice, u Hrvatskoj je uvjet 35 godina staža. U Austriji je prijevremena mirovina moguća u dobi od 63 godine s 42 godine staža, u 61. s 43 godine i u 60. s 44 godine staža.

U nekim zemljama, ako je staž osiguranja dug, prijevremeno isplaćena mirovina se ne smanjuje. Primjerice, u Italiji je zakonska dob za umirovljenje 67 godina, ali ako duljina radnog staža i dob za umirovljenje zajedno iznose najmanje 102 godine, tada je umirovljenje moguće bez penala od 64. godine.

Hrvatska omogućuje ranije umirovljenje bez umanjenja mirovine osobama koje napune 41 godinu staža. Takve osobe mogu steći mirovinu najranije sa 60 godina života, piše novinar tportala Zoran Korda.

Exit mobile version