‘Mirovina iz drugog stupa neće nestati, prebacuje se u prvi’

Od 1. siječnja novi umirovljenici imaju rok od 12 mjeseci da potpišu ugovor o mirovini s mirovinskim osiguravajućim društvom, a ako to ne učine, cijela mirovina iz drugog stupa u roku 30 dana od isteka tog roka bit će im prebačena u prvi stup, odnosno u državni proračun.

O tome što to točno znači za umirovljenike za HRT su govorili Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i Dijana Bojčeta Markoja, direktorica UMFO-a (Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava).

“Mi smo mijenjali tri zakona. Prvo smo išli na administrativno rasterećenje. Ukinuli smo ulaznu naknadu, smanjili naknadu za upravljanje, što znači da od svake uplate, već od siječnja, koja sjedne na vaš račun, 0,5 posto koje je išlo za ulaznu naknadu na svaku vašu uplatu se više ne računa. Ukratko, već smo tu malo povećali mirovine za te uplate. Zatim smo omogućili veću slobodu korisnika da sami biraju fond i kategoriju u kojoj žele štedjeti. Znači, svako mirovinsko društvo ima fondove i onda one imaju kategorije. To su kategorije A, B i C. Svaka ulaže u nešto različito. I za nas, posebno koji smo mlađi osiguranici, više se isplati biti u fondu A, jer portfelj ulaganja donosi veće prinose”, pojašnjava Vidiš.

Kaže da su ljudi do sada mogli jednom godišnje u mjestu rođenja odabrati u kojem fondu i u kojoj kategoriji žele štedjeti. To sada mogu tijekom cijele godine.”Osim toga, rekao bih da jedan iznimno važan dodatak je i taj zakon o dodatku koji smo mijenjali. Prije se obračunavao dodatak od 27 posto, a za osnovnu mirovinu, za one koji su kombinirano štedjeli, dodatak je bio 20,25 posto. Sad su ta dva dodatka izjednačena. Dakle, bit svega je bilo izjednačiti one koji su samo u prvom stupu i koji su u oba stupa, povećati atraktivnost portfelja, smanjiti administrativne naknade i još jedna postavka je mogućnost isplate. Ona je prije bila nešto manja, 15 posto. Sada se 20 posto može povući i na taj način umirovljenici mogu riješiti neke svoje obaveze”, govori Vidiš.

To mogu učiniti kada kreću u proces ostvarivanja mirovine. “Ono što smo mi naveli je dodatna obaveza i Središnjem registru osiguranika i svima u sustavu da redovito informiraju korisnike, tvrdi.

Govoreći o novcu iz drugog stupa koji bi se nakon godinu dana neaktivnosti mogao prebaciti u proračun, Dijana Bojčeta Markoja, direktorica UMFO-a, kaže: “Ta sredstva se nikako ne mogu izgubiti. Možda je došlo do šuma u komunikacijskom kanalu. I nas je dosta građana zabrinuto zvalo i pitalo se što će biti s tim sredstvima. Da pojasnimo o čemu se radi. To je isto jedna novina u zakonu gdje ljudi, kada odlaze u mirovinu, trebaju izabrati žele li jednostupnu ili dvostupnu mirovinu. U slučaju da želite dvostupnu mirovinu, znači mirovinu iz prvog i drugog stupa, vi trebate izabrati mirovinsko osiguravajuće društvo koje će vam ta sredstva isplaćivati, znači zajedno s mirovinom iz prvog stupa.”

Kaže kako se znalo dogoditi da su se neki građani, s obzirom na to da su sredstva u drugom stupu osobna i nasljedna imovina, odlučili da ta sredstva povuku. “Sad je zakon to regulirao i vi u roku od godinu dana trebate aktivirati mirovinu iz drugog stupa. Ukoliko to ne odlučite u roku od godinu dana, onda se ta sredstva prebacuju u prvi stup, odnosno u državni proračun. Znači, mirovina se ne gubi, nego se samo prebacuje u prvi stup”, govori Bojčeta Markoja.

“Kada idete u mirovinu, vi trebate zatražiti izračun. Izračun vam može dati Regos. Na temelju tog izračuna vi vidite koja je opcija za vas najpovoljnija. Prema novim zakonskim izmjenama, gdje su jednostupne i dvostupne mirovine izjednačene s tim dodatkom, velikoj većini građana će se isplatiti dvostupne mirovine”, tvrdi.

Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kaže kako razumiju da je sve ovo dosta kompleksno za prosječnog građanina. “U ovih godinu dana i Regos i Mirovinsko osiguravajuće društvo će jedanput poslati preporučenom poštom upozorenje ili pismo o tome što je potrebno napraviti i potpisati ugovor. I onda još jedanput prije isteka tih godinu dana”, kazao je za HRT.