Bogati, često i prebogati, blagdanski stolovi nerijetko završavaju bacanjem viška hrane. U Europskoj uniji se godišnje baci gotovo 60 milijuna tona hrane, dok je globalni problem još dramatičniji s više od milijarde tona otpada od hrane, javlja HRT.
Stručnjaci upozoravaju da, unatoč dovoljnim količinama hrane, raspodjela je loša, što dovodi do umiranja 9 milijuna ljudi svake godine, uglavnom djece, zbog gladi. U Europskoj uniji postavljen je cilj da se do 2030. smanji količina bačene hrane za 30 posto.
Hrvatska se ističe boljom situacijom od prosjeka EU-a, proizvodeći 71 kilogram otpada od hrane po stanovniku godišnje. Europski prosjek je 131 kilogram. “Ono što je kod nas karakteristično je slabija kupovna moć u odnosu na bogatije zemlje. Primjerice jedna Belgija baca 250 kg po osobi. Nismo mi toliko dobri i ekološki osviješteni koliko nemamo kupovnu moć”, kaže Branka Ilakovac iz Centra za prevenciju otpada od hrane.
Starije osobe pokazuju bolje postupanje s hranom, a Ilakovac ističe da imaju više vremena, rutinu u nabavkama, isprobane recepte i ograničene financijske mogućnosti. S druge strane, obitelji s malom djecom i mlađe osobe često su najveći “bacatelji” hrane, budući da je teško precizno planirati potrebe djece i često se događa da specifični proizvodi za djecu ostaju nepojedeni.
Jedan od zanimljivih fenomena koji doprinosi bacanju hrane naziva se “sindrom dobre domaćice”, gdje ljudi, želeći dobro ugostiti svoje goste, pripreme prevelike količine hrane koje zatim završe u smeću. “Može biti i u muškom rodu – sindrom dobrog domaćina”, objašnjava Ilakovac.
Svi ovi faktori postavljaju izazove pred društvo i potiču na razmišljanje o nužnosti promjena u svakodnevnim navikama kako bismo smanjili količinu bačene hrane i doprinijeli globalnom cilju smanjenja otpada od hrane do 2030. godine, zaključuje HRT.
