Hrvatska je, prema dostupnim podacima, koje je obradio demograf dr. Nenad Pokos, s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, jedina država na svijetu u kojoj je ta dobna skupina veća od 20 posto, ako ne računamo Monako.
Naime, ta se država zbog izrazito malog broja stanovnika u pravilu ne uvrštava u komparativne analize. U Monaku je udio te dobne skupine stanovnika 0,3 postotna boda veći nego u Hrvatskoj, javlja Jutarnji list.
Zbog razmjerno niskog očekivanog trajanja života, Hrvatska nema ujedno i najveći udio stanovnika starijih od 75 godina, iako je riječ o najbrže rastućoj dobnoj skupini. Usporedbe radi, u Japanu – državi koja ima drugi najveći udio stanovnika u dobi od 60 do 74 godine – očekivani životni vijek 2020. bio je 84,6 godina, a u Hrvatskoj gotovo sedam godina niži (77,7 godina).
U dobnoj skupini od 60 do 75 godina, dobar dio čine pripadnici tzv. babyboom generacije, rođene u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata.
Babyboom generacija stari
Skorim ulaskom babyboom generacija u životnu dob kada će biti znatno podložniji riziku smrti te daljnjim smanjenjem broja živorođenih, za dvije do tri godine u Hrvatskoj će umirati dvostruko više stanovnika no što će ih se rađati. Takvi slučajevi poslije Drugoga svjetskog rata zabilježeni su samo u državama gdje je dolazilo do genocida, poput Kambodže i Ruande te u nekolicini niskonatalitetnih država tijekom pandemije (Japan, Bugarska).
Prošle godine u Hrvatskoj se prvi put otkad postoje mjerenja, rodilo manje od 33.000 djece (konačni podaci još nisu gotovi, no, prema prvim podacima, broj rođenih jedva je prešao 32.000). Istodobno, umrlo je gotovo 52.000 ljudi. U vrijeme kada su se rađali današnji sedamdesetogodišnjaci, tj. 1953., rođeno je gotovo 90 tisuća ljudi, dok je broj umrlih bio oko 42.000.
Posljedično, značajno opada udio djece u društvu: u odnosu na 20,6 posto stanovništva u dobi od 60 do 74 godine, 2022. je u Hrvatskoj bilo samo 14,3 posto djece do 14 godina. Nasuprot tome, ističe dr. Pokos, još 2001. najmlađi stanovnici, s udjelom od 17,1 posto bili su brojniji od stanovnika u dobi od 60 do 74 godina, kojih je tada bilo 16,2 posto.
“Treba spomenuti i da je visok udio starijeg stanovništva u Hrvatskoj uvjetovan i visokim stopama iseljavanja mlađih osoba posljednjih desetak godina”, kaže dr. Pokos.
