Stariji osjećaju sram kad ih prevare članovi obitelji. Gdje potražiti savjet?

Komu se obratiti kada se suočite s uskraćivanjem vlastitih prava i pitanjima koja ulaze u pravnu domenu? Odvjetniku ili nekom pravosudnom tijelu? Koliko to košta? Postoji li možda negdje besplatna pravna pomoć i imamo li dovoljno informacija o tome? Pitanja su to koje je postavila javna televizija, a odgovore je potražila u Sindikatu umirovljenika Hrvatske.

Naime, u Sindikatu savjetima pokušavaju starijima pomoći u ostvarivanju prava, ne bi li se lakše snašli u šumi propisa i zakona. Pitanja je mnogo, a sudeći prema broju poziva, stariji građani osjećaju se posve nezaštićeno. Pitanja i područja mirovinskog prava i imovinsko-pravnih odnosa najzastupljenija sum kažu u SUH-u. U novije vrijeme sve je više i pitanja iz radnog prava, budući da je umirovljenicima omogućen rad na pola radnog vremena uz zadržavanje mirovine.

“Sklapaju ugovore o radu kao osobe koje su mirovini i rade do 20 sata tjedno. Javljaju se oni kojima nije jasno zašto imaju takav ugovor o radu ili nisu zadovoljni, jer rade više od ugovorenog, nemaju prava. Rekla bih čak i da ih se izrabljuje jer rade više od 4 sata dnevno i ne dobivaju redovito plaću”, kazala je za HRT-ovu emisiju Treća dob voditeljica SUH-ovog Pravnog savjetovališta Štefica Salaj.

Sindikat, za sada, ima samo savjetodavnu ulogu. “Mi dajemo upute, objašnjenje i savjete. Ne pišemo žalbe i podneske. Iz mog iskustva, ljudi vole taj osobni kontakt. To znači da on dođe i postavlja vam pitanja. Ali, ne mogu svi ljudi doći u Zagreb u Pravno savjetovalište”, kaže Salaj.

A zbog neinformiranosti, često dolazi do zlouporaba. Posebno kada je riječ o ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. “Neću biti zločesta pa reći da su samo primatelji uzdržavanja oštećeni. Nekad su i davatelji uzdržavanja oštećeni jer ne znaju što to znači uzdržavati drugu osobu. Nedostatak informacija je uvijek loš. Najoštećenije su osobe koje nemaju kapacitete koje na drugoj strani imaju mlađe osobe. One nemaju vremena, nemaju puno manevarskog prostora. One imaju tu imovinu i treba im njega. Što učiniti? U lošijoj su poziciji osobe koje primaju uzdržavanje, one su ranjivije i podložnije su prevari”, navodi pravnica.

Stariji u takvoj situaciji doživljavaju i sram zbog osjećaja da su pogriješili ili zbog osjećaja izdaje od člana obitelji. “Gubitak imovine je samo dio priče. Veći dio priče je što vas je prevario član obitelji, jer temelj tih ugovora, kao i svih ugovora u životu, je povjerenje. Ako vas je druga strana prevarila, vi se nikada ne osjećate dobro. Ali ako vas je prevario vaš član obitelji, osjećate se izdano, osjećate da ste pogriješili u odgoju tog sina, kćeri, unuke ili unuke. Kao i kod obiteljskog nasilja postoji ta tamna brojka, to su ljudi koji se nikada nikome ne obrate za pomoć.“

U takvim slučajevima ljudima je, uz pravnu, potrebna i psihološka pomoć koja se, sudeći prema broju poziva, sve potrebnija, zaključuje HRT.