Prilikom kreiranja socijalnog transfera kolokvijalnog naziva “nacionalna mirovina”, Vlada se vodila mišlju da će je ostvariti oko 50.000 građana, mahom žena iz ruralnih samačkih domaćinstava.
No, sada je posve jasno, da je procjena bila kriva, budući da ovu naknadu koristi tek oko 7 tisuća korisnika. Zato su vladajući odlučili ublažiti kriterije, no oporba upozorava da je riječ o jeftinoj kupovini glasova i to najranjivijih među ranjivima.
Državni tajnik Ministarstva rada Ivan Vidiš u obrazloženju Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj naknadi kazao je da se naknada odnosi na osobe iznad 65 godina koje nisu stekle minimalne uvjete za mirovinu, dvije trećine su žene, a prosjek starosti korisnika je 73 godine.
Blaži uvjet prebivališta, već iznos, isplata putem pošte…
Prema predloženom, razdoblje neprekidnog prebivališta u Hrvatskoj smanjuje se sa 20 na 10 godina, prihodovni cenzus po članu kućanstva podiže se na 300 eura, te omogućuje isplata putem pošte na zahtjev korisnika. “Isplata putem pošte za nas je prioritet”, rekao je Vidiš i iznio podatak da je najmanji broj zahtjeva za dobivanjem nacionalne naknade podnesen u županijama ruralnog karaktera, poput Ličko-senjske sa samo 92 zahtjeva.
Kako bi se broj korisnika naknade povećao u županijama s malim brojem korisnika, a takve su i Međimurska i Dubrovačko-neretvanska županija, planiraju se medijske kampanje, najavio je državni tajnik koji ne spori da probleme starijih osoba treba sagledavati cjelovito i rješavati sustavno.
Briga ili kupovina glasova?
Iako su pozdravili najavljeno povećanje nacionalne naknade sa sadašnjih 120 na 150 eura od prvog dana iduće godine, oporbeni zastupnici misle da je to premalo. Naime, ta je naknada 22 eura manja od zajamčene minimalne naknade koja je bazična za najugroženiju skupinu rađana, rekla je Jelena Miloš (Možemo) čije razmišljanja dijeli i Martina Vlašić Iljkić (SDP).
SD-ov Davor Bernadić pak kaže da se ova naknada treba dva puta godišnje usklađivati sa troškovima života, a Vladinu brigu za starije osobe tik pred izbore smatra indikativnom. U tom se dijelu s njim složila i Mostova Marija Selak Raspudić koja poručuje: “Starije osobe nisu marionete čija predstava počinje u predizborno vrijeme i kojima se može manipulirati na način da se kupuju njihovi glasovi.”
