Zdravlje
Hripavac nije šala: Koliko je opasan u starijoj životnoj dobi?
Hripavac ili pertusis vrlo je zarazan i uglavnom pogađa dojenčad i malu djecu. No i kod starijih ljudi može izazvati teške posljedice i komplikacije zdravstvenog stanja. Bolest uzrokuje bakterija nazvana Bordetella pertussis. Karakteriziraju je napadi kašlja koji završavaju čujnim hripavim udisajima.
Hripavac je uzrokovao tisuće smrti tijekom 1930-ih i 1940-ih godina. Dolaskom cjepiva, stopa smrtnosti dramatično je opala. Cjepiva protiv hripavca vrlo su učinkovita. Ipak, ni preboljenje ni cijepljenje ne ostavljaju trajni imunitet pa osoba može ponovno oboljeti od hripavca, posebno u uvjetima kada bolest kontinuirano kruži unutar zajednice. Zbog toga se sve više čuje kako je docjepljivanje u odrasloj dobi nužno.
Odrasli prenose bolest na bebe
Dojenčad koja su premala za primanje cjepiva također su visokorizična skupina. Bolest može biti vrlo ozbiljna, ponekad i fatalna, kod beba. Pri tome treba znati da bebe hripavcem, uglavnom, zaraze odrasle osobe.
Bolest počinje poput obične prehlade s curenjem nosa, začepljenim nosom, kihanjem i ponekad blagim kašljem ili groznicom. Obično, nakon tjedan ili dva, počinje teško kašljanje. Međutim, svaka osoba može doživjeti svoj spektar simptoma. Tako dojenčad mlađa od šest mjeseci možda neće imati klasičan kašalj ili je hripanje posve nečujno. Umjesto kašljanja, dojenčad može imati zastoj u disanju ili apneju što je vrlo ozbiljan simptom. Simptomi hripavca mogu uključivati:
- Teško i jako kašljanje koje izbacuje sav zrak iz pluća, a ponovni udah čuje se kao hripanje
- Kihanje
- Iscjedak iz nosa
- Groznicu
- Bolne, vodene oči
- Usne, jezik i nokti mogu poplaviti tijekom napadaja kašljanja
Hripavac može trajati do 10 tjedana i može dovesti do upale pluća i drugih komplikacija.
Kako se liječi hripavac?
Liječenje hripavca odredit će liječnik na temelju:
- Općeg zdravstvenog stanja i medicinske povijesti pacijenta
- Uznapredovalosti bolesti
- Tolerancije na određene lijekove, postupke ili terapije
- Prognoza u vezi s tijekom bolesti
Antibiotici se obično propisuju unutar 3 tjedna od pojave kašlja kod djece starije od jedne godine i unutar šest tjedana od pojave kašlja kod dojenčadi mlađe od godine. Antibiotici se također daju trudnicama unutar šest tjedana od pojave kašlja. Antibiotici pomažu u sprječavanju širenja infekcije nakon 5 dana liječenja. Ostali tretmani mogu uključivati:
- Održavanje topline
- Konzumiranje malih, čestih obroka
- Unos dovoljno tekućine
- Smanjenje podražaja koji mogu potaknuti kašljanje
Hospitalizacija može biti potrebna u težim slučajevima.
Može li se spriječiti hripavac?
Iako je razvijeno cjepivo protiv hripavca koje se rutinski daje djeci u prvoj godini života, slučajevi bolesti i dalje se javljaju, posebno kod dojenčadi mlađe od šest mjeseci.
Od 1980-ih došlo je do dramatičnog porasta broja slučajeva pertusisa, posebno kod djece i tinejdžera u dobi od 10 do 19 godina te kod dojenčadi mlađe od šest mjeseci. Korijen problema treba tražiti u antivakserskom pokretu koji sve više uzima maha i u Europi.
Odraslim cijepljenim osobama savjetuje se primanje booster doze cjepiva svakih deset godina. Cijepljenjem trudnica privremeno se štiti i novorođenče. U nekim se zemljama preporučuje i docjepljivanje nezaštićenih žena ubrzo nakon poroda kako bi se smanjio rizik od prijenosa bolesti na novorođenče.
Što je sa starijim ljudima?
Prema istraživanju “Teret hripavca kod starijih od 50 godina: Retrospektivno istraživanje na temelju baze podataka u Engleskoj”, a koji je objavljen u ožujku 2023. u međunarodnoj znanstvenoj publikaciji “Infectuous desease and therapy”, starije osobe sve su izloženije teškim posljedicama hripavca.
U zaključku istraživanja stoji, između ostalog, da hripavac kod osoba starijih od 50 godina izaziva teške ishode i komplikacije. Osim toga, liječenje starijih od hripavca izaziva višemjesečni povećani trošak resursa i financija. Rezultati istraživanja ističu potrebu za povećanom sviješću o infekciji hripavcem među starijima od 50 godina i sugeriraju da bi se trebale razmotriti dodatne doze cjepiva protiv hripavca u predmetnoj populaciji.