Položaj ruku za vrijeme Očenaša pitanje je koje muči mnogog vjernika. Naime, od župe do župe praksa se razlikuje, a o zbunjenosti vjernika svjedoči i pismo poslano na adresu Glasa Koncila.
“U našoj župi svećenik nam kaže da slobodno tijekom molitve Očenaša i mi držimo raširene ruke, kao i on. Sada neki dignu ruke, drugi ne. Koji je ispravan molitveni stav tijekom te molitve na misi?” upitao je zbunjeni vjernik ne znajući što mu je činiti.
“Da ne duljimo: ono što Vam predlaže Vaš svećenik njegova je osobna odluka ili tako tumači br. 152 Opće uredbe Rimskoga misala. No Opća uredba u tom je pogledu, barem nama, sasvim jasna”, odgovara Glas Koncila.
“Nakon euharistijske molitve svećenik sklopljenih ruku izgovori poziv na Molitvu Gospodnju koju zatim, skupa s narodom, moli raširenih ruku« (br. 152). Subjekt u toj rečenici je svećenik – on moli raširenih ruku, a ne narod – narod mu se pridružuje u molitvi Očenaša. Potvrđuje to i broj 237 koji kaže: Zatim glavni slavitelj sklopljenih ruku upućuje poziv na Molitvu Gospodnju, a onda raširenih ruku zajedno s ostalim suslaviteljima, koji također rašire ruke, i s narodom, moli Molitvu Gospodnju”, stoji u odgovoru.
“Zaključit ćemo: da se u Općoj uredbi htjelo reći da i vjernici trebaju raširiti ruke, to bi se i napisalo”, odgovor je katoličkog tjednika.
