Zdravlje
Samo 22 minute šetnje dnevno mogu poništiti štetu od sjedenja
Odlazak na brzu šetnju u trajanju od samo 22 minute jednom dnevno može biti dovoljan za ublažavanje negativnih zdravstvenih učinaka koje kod ljudi starijih od 50 godina uzrokuje previše sjedenja! Pokazala su to najnovija istraživanja pa ako puno vremena provodite ispred TV-a ili previše sjedite i prebirete po mobitelu, ohrabrujuće je dabarem te 22 minute šetnje na zraku možete odrađivati i po hladnim jesenskim i zimskim danima.
Sjedilački način života jedan je od vodećih uzroka lošeg zdravlja ljudi diljem svijeta. Milijuni ljudi koji dugo sjede, gledaju TV ili rade za računalom dokazano imaju veću vjerojatnost da će ranije umrijeti.
No, čak i umjerena tjelesna aktivnost može eliminirati ovaj povećani rizik od sjedilačkog načina života, pokazala je nova studija objavljena u British Journal of Sports Medicine.
Stručnjaci su ispitali podatke za 11.989 osoba starijih od 50 godina, podjednako žena i muškaraca, iz Norveške, Švedske i SAD-a. Ispitanici su nosili uređaje za praćenje aktivnosti koji su mjerili njihovu umjerenu do snažnu tjelesnu aktivnost. Primjeri umjerene aktivnosti uključuju vrlo brzo hodanje, intenzivno čišćenje kao što je pranje prozora ili brisanje, vožnju bicikla ili badminton.
Energična aktivnost uključuje planinarenje, trčanje brzinom od 10 km/h ili bržom, lopatanje, brzu vožnju biciklom, nogometnu utakmicu, košarku ili tenis. U svemu tješi da i malo brže hodanje od samo 4.000 koraka dnevno može smanjiti rizik od smrti iz bilo kojeg razloga, što je dokazala i ova analiza.
Većina je sjedila više od 10 sati dnevno
Sve u svemu, 5.943 ljudi dnevno je provelo manje od 10,5 sati sjedeći, dok je 6.042 sjedeći provelo 10,5 ili više sati. Tijekom petogodišnjeg praćenja umrlo je 6,7% (805) ljudi. Autor studije Edvard Sagelv, s Arktičkog sveučilišta u Norveškoj, rekao je: “U našoj studiji otkrili smo da samo oni ljudi koji rade više od 12 sati dnevno sjedeći imaju veći rizik od smrti. Govorimo o bilo kakvom sjedećem ponašanju – kao što je boravak u uredu ili gledanje televizije dulje vrijeme.”
“U našoj studiji, svaka minuta tjelovježbe pokazala je niži rizik od smrti, što znači da ako su ljudi radili manje od 22 minute (primjerice samo 10 minuta) i dalje je postojao manji rizik od smrti. Međutim, bavljenje nečim barem 22 minute eliminiralo je veći rizik od smrti zbog sjedilačkog načina života.”
“To znači da ako ste aktivni 22 minute ili više dnevno, nema prevelikog rizika po zdravlje zbog sjedenja. A ako to radite više od 22 minute dnevno, postoji još manji rizik od prerane smrti. Uglavnom – što više, to bolje.”
Ovi rezultati podupiru preporuku britanskih liječnika da ljudi ciljaju na 150 minuta tjelesne aktivnosti tjedno – oko 21 minutu dnevno.
I kratke aktivnosti su učinkovite!
Studija zaključuje: “Napori za promicanje tjelesne aktivnosti mogu imati značajne zdravstvene prednosti za pojedince, a ukazivanje na važnost i kratkih aktivnosti mogu biti učinkovita strategija za smanjenje rizika od smrtnosti povezanog s dugim sjedenjem.”
Regina Giblin, viša kardiološka medicinska sestra Britanske zaklade za srce, rekla je: “Ovo istraživanje podupire prethodne nalaze koji pokazuju negativne učinke dugog sjedenja i pozitivan učinak tjelovježbe. Postoje neki jednostavni savjeti koji vam mogu pomoći da manje vremena provodite sjedeći.”
“Udaljavanje od ekrana vašeg računala u redovitim intervalima, odlazak u šetnju ili kuhanje zdravog obroka načini su da uključite aktivno vrijeme u svoj dan. Aktivnost vam može pomoći u kontroli težine, smanjenju krvnog tlaka i poboljšanju mentalnog zdravlja”, kazala je.