Vijesti

Mirovine od Njemačke do Japana: Kolike su i kako se zarađuju

Mirovinsko osiguranje je financijski sustav koji pruža redovite isplate mirovina umirovljenicima ili osobama koje su prestale raditi zbog starosti, invaliditeta ili drugih razloga. Ovisno o zemlji i sustavu, ovo osiguranje može biti državno, privatno ili kombinacija oba.

Objavljeno

|

Mirovine u zemljama zapadne Europe značajno su veće od onih koje primaju umirovljenici diljem Balkana, a među njima dominiraju mirovine u skandinavskim zemljama, SAD-u ili Australiji. U njima umirovljenici primaju više od 1.300 dolara mjesečno, ali ipak treba na vrijeme provjeriti kako steći tu mirovinu, bez obzira gdje se nalazili.

Pravila o umirovljenju specifična su za socijalnu politiku države, ali dobna granica i duljina radnog staža neki su od glavnih uvjeta. Kada je riječ o starosnoj mirovini, koja je najzastupljenija, u većini europskih zemalja gornja granica za mirovinu je 65 godina i stalno raste, piše Blic.

Mnogi se stoga odlučuju za privatne mirovinske fondove u koje dobrovoljno uplaćuju novac ili ga kombiniraju s državnim mirovinama.

Kako funkcioniraju europski mirovinski sustavi?

Način primanja novčanih naknada nakon završetka radnog vijeka razlikuje se diljem svijeta. Naime, u Europi se često temelji na nacionalnim mirovinskim sustavima i zakonodavstvu, rekao je dr. Veljko M. Mijušković, s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Beogradu.

On je za “Blic Business” objasnio ključne karakteristike mirovinskih sustava u nekim europskim zemljama. Najprije je naveo primjer Švedske koja ima mirovinski sustav koji se temelji na tri stupa. Prvi stup je državni mirovinski sustav koji osigurava osnovne mirovine. Drugi stup je obvezni privatni mirovinski fond u koji radnici uplaćuju sredstva, a treći stup je dobrovoljni mirovinski fond koji omogućuje dodatnu štednju, prenosi Blic.

Mijušković objašnjava da i Njemačka ima sustav od tri stupa. Prvi stup je državni mirovinski sustav, a drugi stup čine privatni mirovinski fondovi. Treći stup čine dobrovoljni mirovinski planovi koje pojedinci mogu sami odabrati.

Francuska ima složen mirovinski sustav koji uključuje javni mirovinski sustav i dopunske mirovinske planove. Državni sustav osigurava osnovne mirovine, dok komplementarni planovi, poput “Agirc-Arrco”, osiguravaju dodatne mirovine.

Profesor dalje navodi nizozemski mirovinski sustav gdje je sustav isti kao u prethodne dvije zemlje, uključujući državni mirovinski sustav, obvezne mirovinske fondove i dobrovoljne mirovinske planove. Fondovi se u Nizozemskoj uglavnom financiraju doprinosima zaposlenika i poslodavaca.

U Velikoj Britaniji postoji državni mirovinski sustav koji osigurava osnovne mirovine. Postoje i privatni mirovinski fondovi, poznati kao “samostalno uložene osobne mirovine” (SIPP), koji pojedincima omogućuju štednju za mirovinu.

Švicarska ima sustav mirovinskog osiguranja koji kombinira državni sustav s privatnim mirovinskim fondovima. Građani Švicarske obavezni su štedjeti za mirovinu preko privatnih fondova, uz potporu države.

Nadalje je naveo primjer danskog mirovinskog sustava koji također kombinira državni mirovinski sustav s obveznim privatnim mirovinskim fondovima. Fondovi su često organizirani kao profesionalno vođeni kolektivni fondovi, naveo je Mijušković.

Mirovine u Europi

Devizna mirovina jedan je od glavnih razloga odlaska ljudi s ovih prostora na rad u inozemstvo. Prosječna mjesečna naknada umirovljenika u Norveškoj iznosi oko 1.800 eura, a mirovina u Austriji, primjerice, za umirovljenike samce iznosi oko 1.110,26 eura, a za umirovljenike koji žive sa supružnikom ili prijavljenim partnerom u zajedničkom kućanstvu oko 1.751,56 eura.

Prosječna neto mirovina u Njemačkoj iznosi oko .eura, a razlikuje se za muškarce i žene. Prosječna starosna mirovina za muškarce iznosi oko 1.543 eura neto, žene se moraju zadovoljiti sa samo 1.173 eura. Mirovina u Francuskoj znatno je niža nego u gore navedenim zemljama jer francuski umirovljenici primaju oko 833 eura.

Mirovine u Sjedinjenim Državama

U SAD-u se isplaćuje oblik socijalne mirovine, takozvana federalna mirovina, koja podrazumijeva da građani nakon navršenih 65 godina primaju oko 1.000 dolara mjesečno.

U 2023. godini primatelji socijalnog osiguranja doživjeli su značajan porast od 8,7 posto u prilagodbi troškova života (COLA), najveće povećanje od 1981. Prema Upravi za socijalno osiguranje, u 2024. godini naknade iz socijalnog osiguranja i dopunskog sigurnosnog dohotka u SAD-u za više od 71 milijuna korisnika porast će za samo 3,2 posto.

Amerikanci također štede u privatnim fondovima kako bi imali novca u mirovini, međutim, studije pokazuju da mnogi od njih povlače taj novac mnogo ranije, što uzrokuje porast stope siromaštva u zemlji, posebno među starijom populacijom.

Mirovine u Australiji

Iako je prosječna mirovina oko 1.300 dolara, Australija se suočava sa sličnim problemom, sudeći prema jednoj od posljednjih objava na Instagramu The Australiana.

Naime, prema njihovoj posljednjoj analizi, većina Australaca ne bi imala dovoljno novca da danas prestane raditi.⁠ Ljudi u dobi od 65 godina, samo dvije godine prije dobi za odlazak u mirovinu ovdje, trebaju “super saldo” od 535.000 dolara, ali nove brojke pokazuju da je medijan za ovu dobnu skupinu 215.000 dolara za muškarce i 191.000 dolara za žene.⁠

Mirovine u Kini

Kina ima više od 60 milijuna stanovnika koji pripadaju kategoriji starijeg stanovništva, što je oko 19,8 posto ukupnog stanovništva zemlje, piše CRI. Prema službenim podacima, prosječna mjesečna isplata za umirovljenike poduzeća, državnih agencija i javnih ustanova u Kini povisit će se za 3,8 posto u odnosu na razinu iz 2022. godine.

Mirovine u Japanu

Zbog manjka radne snage i starenja stanovništva koje se suočava sa “Zemljom izlazećeg sunca”, dob za odlazak u mirovinu mogla bi se pomaknuti sa 65 na 70 godina. Japanska je vlada zakonski dopustila tvrtkama da podignu dob za odlazak u mirovinu ako žele pa su neke tvrtke zapošljavale radnike starije od 80 godina.

Exit mobile version