Miodrag (68): ‘Radim u penziji da bih mogao pomoći djeci’

Više od milijun umirovljenika u Srbiji ima mjesečna primanja manja od prosječne mirovine, koja prema najnovijim službenim podacima iznosi 323 eura.

Zbog niskih primanja mnogi umirovljenici koji se osjećaju radno sposobnima, nastavljaju raditi i nakon službenog završetka “radnog vijeka”. Između ostalog, zakon im to omogućuje pa je u Srbiji sve više građana u takozvanoj trećoj životnoj dobi, a koji svakodnevno idu na posao.

Miodrag N. (68) iz Beograda mirovinu je zaradio radeći u Odjelu za ekonomsko-financijske poslove u jednoj velikoj tvrtki. Kolege su ga, kaže za Nova.rs, lijepo ispratile i poželjele mu da “još dugo uživa u penziji”. Ipak, nakon godinu dana “umirovljeničkog života” odlučio se ponovno aktivirati.

“Moja mirovina je bila znatno manja od zadnje plaće koju sam primio. Igrom slučaja sam preko poznanika saznao da jedna privatna računovodstvena agencija traži radnika pa sam im se na temelju preporuke javio. Znam raditi, hvala bogu, a i zdravlje me dobro služi”, otkriva Miodrag kako se ponovno zaposlio.

Nada se i većoj mirovini

Ne želi govoriti o konkretnim brojkama, kao ni o tome koliko zarađuje, ali kaže da sada svaki mjesec prima i mirovinu i plaću te da od svojih primanja “može i djeci pomoći”. Dodaje kako se nada da će mu novi posao donijeti veću osnovicu za novi izračun mirovine.

Miodrag nije usamljen slučaj. Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Srbije, sve je više umirovljenika koji su prisiljeni dodatni raditi. “Mnogi umirovljenici rade i nakon odlaska u mirovinu, jer su im primanja ispod granice za dostojanstven život”, ističe za Nova.rs Duško Vuković, potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata Srbije, dodajući da više od milijun umirovljenika dobiva mirovinski odrezak s iznosom manjim od spomenuta 323 eura.

“Prosječna mirovina je oko 20 do 30 posto ispod razine minimalne potrošačke košarice i mnogi su prisiljeni dodatno raditi. Uglavnom su to poslovi na portama ili nekakvo osiguranje, zatim u građevinarstvu gdje imate umirovljenike od proizvodnih radnika do inženjera ili tehničara. Također, veliki broj radi u cestovnom prometu, kao vozači ili na nekim pomoćnim poslovima, a dosta žena je angažirano i u ugostiteljstvu, uglavnom na manje plaćenim poslovima, kao što su pomoćne radnice u kuhinji”, istaknuo je Vuković.