S prvim danom iduće godine proslavit ćemo 25. rođendan najniže mirovine. Naime, riječ je institutu koji je zaživio 1. siječnja 1999. godine kako bi se umirovljenike spasilo od nepravednog siromaštva i zaklonilo ih u kakvu-takvu socijalnu sigurnost. Minimalna mirovina trebala je donekle poništiti sva zla nanesena radnicima u godinama divlje privatizacije; što kroz uplatu neadekvatnih mirovinskih doprinosa, što kroz isplatu plaća koje su bile ispod minimuma.
Kako se određuje najniža mirovina?
Definirana Zakonom o mirovinskom osiguranju, najniža mirovina se određuje automatizmom, prema službenoj dužnosti, u slučajevima kada bi mirovina izračunata prema mirovinskom stažu i plaćama bila niža od te propisane najniže mirovine. Dakako, i ovdje valja ispuniti uvjet od najmanje 15 godina radnog staža.
Najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini 103% aktualne vrijednosti mirovine na dan određivanja mirovine. Najniža mirovina određuje se uz primjenu polaznog faktora i mirovinskog faktora. Od 1. srpnja 2023. vrijednost najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža iznosi 12,13 EUR (91,39 kn).
Kako izgleda računica?
Prema navedenom, najniža mirovina izračunava se tako da se vrijednost mirovine (12,13 eura) pomnoži s godinama staža. Tako najniža mirovina za 15 godina staža iznosi 181,95 eura, za 20 godina staža 242,60 eura, za 25 godina staža 303,25 eura, za 30 godina staža 363,90 eura, za 35 godina staža 424,55 eura, a za 40 godina staža iznosi 485,20 eura kuna.
Koliko Hrvatska isplaćuje minimalnih mirovina?
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatska je isplatila 306.944 najnižih mirovina za rujan pri čemu je prosječan iznos te mirovine 316,77 eura. Ti bi korisnici na temelju staža i ostvarenih plaća inače primali 214,60 eura u prosjeku. Valja dodati da je iza tih mirovina prosječno 28 godina i 11 dana staža pa nije teško zaključiti da je najniža mirovina institut koji nije ispunio svoju svrhu.
