Kompostiranje u kartonskoj kutiji – Japanci to rade desetljećima

Čini se kako smo sve bliže vremenima u kojima će bogat čovjek biti onaj koji zna i može proizvesti svoju hranu; bilo u vrtu, na polju ili na gradskom balkonu. Jer u klimatske promjene još sumnjaju tek oni koji se ne mogu racionalno nositi sa stresom suvremenog života, a cijene hrane već sada, jednostavno rečeno, divljaju.

U takvom scenariju višak organske materije valja ponovno vratiti u prirodni krug. Drugim riječima, valja ga kompostirati i pretvoriti u hranu za povrće, voće, cvijeće, travu ili drveće. No što ako nemamo vrt u kojem možemo držati kompostnu hrpu ili ako nemamo ni balkon na koji može stati mali komposter?

Onda nam preostaje kartonska kutija koju ćemo pretvoriti u komposter i to u stanu u kojem živimo. Može i u dnevnom boravku, odmah ispod velike monstere ili pored stalka za sobno bilje.

Kako objašnjava istraživačka novinarka New York Timesa, specijalizirana za klimu, Hiroko Tabuchi, u njenoj rodnoj prefekturi u Japanu ova metoda postala je popularna proteklog desetljeća. No, iznenađujuće, gotovo je nepoznata u ostatku svijeta.

“Metoda je jednostavna. Neki od materijala koje koristimo u Japanu mogli bi biti teško dostupni u drugim dijelovima svijeta, ali ih je lako zamijeniti. Potrebna je velika kartonska kutija, kokosovo vlakno koji se proizvodi od ljuski kokosa i kuntan ili pepeo od rižinih ljuski. Kuntan se i inače koristi u Japanu za poboljšanje zdravlja tla. Kuntan zajedno s kokosovim vlaknom stvara idealne uvjete za aerobne bakterije koje razgrađuju ostatke voća, povrća i hrane iz našeg domaćinstva”, kaže Tabuchi.

Kokosovo vlakno možete kupiti ili naručiti u specijaliziran agrotrgovinama, a kuntan možete zamijeniti običnim pepelom koji nastaje sagorijevanjem drveta za ogrjev.

Nema neugodnog mirisa

Budući da metoda s kartonskom kutijom potiče aerobnu razgradnju, kompostiranjem se ne proizvodi neugodan miris. Također, pepeo upija vlagu pa nema nepoželjnog curenja s kojim biste se morali nositi. I kokosovo vlakno upija dio vlage, a ujedno drži hrpu rahlom i prozračnom kako bi bakterije imale dovoljno kisika.

“Zapravo, naša kutija za kompost stoji u kutu našeg dnevnog boravka. Poklopljena je kako bismo spriječili muhe da uđu u nju i u sedam godina nikada nismo imali problema s insektima”, navodi novinarka.

“Jednostavno morate stvoriti okoliš s puno kisika u kojem prirodni mikroorganizmi nesmetano žive i množe se”, rekla je Kayoko Kondo, istraživačica u Odjelu za dizajn okoliša na Sveučilištu Kyushu koja je pomogla popularizirati metodu kompostiranja s kartonskom kutijom u Japanu. “To vam stvarno omogućuje da počnete gledati ostatke hrane, ne kao nešto što bacate u smeće, već kao nešto što možete vratiti prirodi vlastitim trudom i rukama.”

Kako to izgleda u praksi?

Koristite bilo koju veliku kartonsku kutiju. Ne iskušavajte ovu metodu u plastičnim ili metalnim posudama. Ojačajte donji dio kutije dodatnim slojem kartona, a ispod kutije postavite nekoliko letvica ili cigli kako biste poboljšali protok zraka.

Koristite otprilike tri dijela kokosovih vlakana i dva dijela pepela. Napunite polovinu kutije. Prije nego što u ovu smjesu umiješajte kuhinjske ostatke, usitnite ih. Najbolje je nabaviti plastičnu ili metalnu vrtlarsku lopaticu s kojim ćete miješati sadržaj kutije. Pokriti je možete krpom.

Što se lako kompostira u kartonskoj kutiji?

Sirovo ili kuhano povrće, kore voća i povrća (kore citrusa se sporije razgrađuju zbog sadržaja eteričnog ulja koje inhibira razvoj bakterija), talog kave i talog čaja, brašno, kruh, kuhana tjestenina i riža, meso i ostaci ribe.

Nešto sporije se kompostiraju lisnato zeleno povrće, sirovi luk, male riblje kosti, ljuske jajeta, komušina kukuruza, lupine luka i češnjaka, koceni kupusa, kelja, cvjetače i drugih kupusnjača.

Što ne ide u kutiju za kompostiranje?

Kosti, sve s visokim sadržajem soli, ukiseljeno povrće, klipovi od kukuruza, ljuske avokada, ljuske kikirikija i cigarete.

Što još treba znati?

Važno je održavati kompost vlažnim. Marljivi mikroorganizmi trebaju vlažno, prozračno okruženje kako bi uspješno pretvarali otpad u vrijedno gnojivo za bilje. Ako primijetite da kompost postaje suh, poprskajte ga s malo vode.

Velika kutija može obraditi oko 700 grama ostataka voća i povrća dnevno, kao i otpada poput ljuski jaja i ribljih kostiju. Često miješajte kompost koji bi trebao imati ugodan miris na šumu i šumsko tlo.