‘Jedino s drugim stupom za 20 godina možemo imati bolje mirovine’

Nakon mirovinske reforme iz 2002. godine, kojoj je svrha bila ublažiti negativne trendove povezane sa starenjem stanovništva i sve lošijim omjerom broja zaposlenih i broja umirovljenika, mirovinski sustav pred još je jednom reformom. Najavljene su izmjene zakona za jačanje II. i III. mirovinskog stupa, javlja HRT.

S obzirom na demografske trendove mislim da drugi stup nema alternativu, poručila je Vedrana Pribičević predsjednica Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.

“Pitanje je samo koji drugi stup, kakav. Udruga je od našeg početka bila za to da se to liberalizira. Da jednostavno to bude nešto što ljudi mogu uplaćivati ako to žele. Imamo odličan primjer Estonije. Imala je sustav kao mi i liberalizirala je uplate u drugi mirovinski stup. Taj se novac mogao ostaviti u postojećem mirovinskom društvu, moglo se promijeniti mirovinsko društvo, a mogla se tražiti i isplata, gdje se, s obzirom da je to dohodak, morao platiti porez. Ljudi nisu uglavnom tražili isplate. Pojavili su se novi fondovi, povećala se konkurencija i smanjile su se naknade.”

Zato su, dodaje Pribičević, i oni za to da uplate ne budu obvezne jer smatraju da to stvara institucionalno-politički okvir gdje je moguće da država prisilom mirovinskim fondovima uređuje što će oni kupiti. Ne čini joj se da zakon ide prema tome da to liberalizira, nego se uvode dvije dodatne kategorije imovine u koju mirovinska društva mogu ulagati, jedno su nekretnine, a drugo tvrtke koje nisu na burzi, gdje će se ona vjeruje stvoriti dodatno tlo za korupciju.

“To se mora promijeniti ukoliko želimo zadržati drugi stup, a moramo ga zadržati jer su demografski trendovi takvi kakvi jesu”, poručuje Vedrana Pribičević.

Članice Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova Vedrana Pribičević i Ankica Mamić poručuju da razumiju nezadovoljstvo ljudi koji smatraju da su prinosi u drugom stupu ispod očekivanja i sve koji traže da se vrate u prvi stup.

“Naša je ideja bila da se kroz 20 godina postupno povećavaju izdvajanja u II mirovinski stup”, ističe Ankica Mamić.

Dodaje kako je najveći hrvatski problem demografska slika. Imamo 1,37 zaposlenih na jednog umirovljenika i prvi mirovinski stup je neodrživ ukoliko želimo imati pristojne mirovine. Jer kad se usporedi, prosječna hrvatska mirovina je nakon zadnjih vladinih povećanja iznosila u rujnu 446 eura, a u Sloveniji je oko 800 eura.

“Ideja je da kažemo građanima, svim dionicima drugog i trećeg stupa, ljudi ovdje se radi o vašem novcu. To je novac koji se nalazi na vašim osobnim računima i trebate biti zainteresirani za ono što se s tim novcem događa. A prosječno se 98 posto građana automatizmom dodjeljuje jednom od četiri društva za upravljanje. Samo dva posto građana odlučuje svojevoljno u koji će fond uplaćivati novac. I to je problem. Sve što je u prvom mirovinskom stupu je obećanje države”, podsjeća Vedrana Pribičević.

“Neki budući radnici, ti će meni uplaćivati. Ako uplaćuju male doprinose jer imaju niske plaće, onda će i za 20 godina iz prvog stupa faliti novac. Problem je financijski i demografski. Vjerujem da jedino ako pojačamo drugi mirovinski stup možemo nekako doći do boljih mirovina. Ne možemo se samo osloniti na prvi mirovinski stup!”