Umirovljenik koji prima mirovinu može biti obveznik poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Mnogi umirovljenici nisu ni svjesni ove činjenice, budući da to davanje obračunavala mirovinsko osiguranje te ga, u ime umirovljenika, obustavlja iz mirovine i uplaćuje u državni proračun.
Rije je o takozvanom porezu na na dohodak od nesamostalnog rada koji se obračunava se na iznos mirovine, a čiji je sastavni dio i dodatak na mirovinu što se isplaćuje u skladu sa Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
No ovaj porez i prirez se ne obračunava na cijelu mirovinu, budući da umirovljenici imaju pravo na mjesečni odbitak koji iznosi 530,90 eura (4.000 kuna) pa se porez i prirez plaćaju na sve što prelazi tu svotu. Iz toga je razumljivo da većina hrvatskih umirovljenika uopće ne plaća ova davanja. K tome, osobni odbitak se može uvećavati ovisno o životnim okolnostima (uzdržavani članovi obitelji, invaliditet poreznog obveznika ili uzdržavanih članova).
Kolike su stope poreza?
A i kada umirovljenici plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada plaća se umanjen za 50 posto na obračunati iznos porezne obveze. Porez na dohodak obračunava se na poreznu osnovicu po stopama od 20 posto odnosno 30 posto ovisno o visini oporezivog dijela mirovine i umanjuje za 50 posto.
Po osnovi obiteljskih mirovina što se isplaćuju djeci nakon smrti roditelja ne plaća se porez na dohodak.
Tko plaća prirez?
Prirez porezu na dohodak plaća se na iznos poreza na dohodak i to u slučaju kada umirovljenik ima prebivalište odnosno uobičajeno boravište na području općine ili grada koji je svojom odlukom propisao prirez porezu na dohodak. Dakle, prirez plaćaju samo oni umirovljenici koji imaju razrezan porez, ako žive u gradu ili općini koja je propisala ovo davanje.
Od sljedeće godine s novom poreznom reformom ukida se prirez, a općine i gradovi će do 1. siječnja 2024. morati odlučiti hoće li ostaviti istu stopu poreza na dohodak, povećati je kako bi nadoknadili gubitak zbog ukidanja prireza ili je smanjiti.
