Koliko BiH rapidno nestaje, pokazuju statistike i istraživanja. Djece se sve manje rađa, a zemlju je napustilo više od pola milijuna stanovnika. Iseljava se s prostora cijele BiH. Unatoč određenim demografskim mjerama koje su u posljednje vrijeme zaživjele, BiH se i dalje suočava s rapidnim gubitkom stanovništva.
Osim iseljavanja, najveći problem predstavlja negativan prirodni prirast. Analitičari upozoravaju da BiH očekuje demografski kolaps, a u istraživanju koje je provela Europska komisija stoji da će do 2060. broj stanovnika BiH pasti na 1,7 milijuna te da će se broj osoba od 65 godina i više povećati s 15,7 na 45,1 posto, piše Vecernji.ba.
Udio mladih smanjit će se s oko 21 na 13 posto. BiH će, ako je suditi prema izvješću UN-a, za 50 godina imati više od milijun stanovnika manje te se predviđa da će tada u njoj živjeti tek oko 2.231.000 ljudi. Ako se ovako nastavi, bit će to društvo s malim brojem stanovnika između 20 i 40 godina. Broj umirovljenika u Bosni i Hercegovini konstantno raste i uskoro će premašiti broj radnika.
Smanjenje broja stanovnika
Ekonomisti smatraju da će do toga doći već krajem 2025. godine. Prema podacima Agencije za statistiku, u BiH je trenutačno 700.000 umirovljenika. A sa svakom idućom godinom bit će ih sve više, dok će mirovine neznatno rasti. Tako projekcije za razdoblje 2022. – 2031. pokazuju da nam dolazi 96.167 novih umirovljenika, dok se istodobno očekuje pad radne snage s 1,206 milijuna u 2022. godini na 1,114 milijuna u 2031. godini, što je smanjenje za 92.025!
Iznosi budućih prosječnih mirovina i plaća još su jedna tužna brojka. Umirovljenici će, navodi se u projekciji, u 2031. godini imati veću prosječnu mirovinu tek za 85 KM (43 eura), dok će prosječna plaća zaposlenih biti veća za 161 KM (82 eura). Do ovih podataka došla je analiza “Učinci demografskih promjena na pružanje javnih usluga – slučaj Bosne i Hercegovine”, koju je provela UNFPA Bosna i Hercegovina.
“Zbrojno promatrano, tijekom razdoblja 2022. – 2031. udio umirovljenika u ukupnom broju stanovnika povećat će se s petine u 2022. godini na gotovo četvrtinu u 2031. godini. Ovo može dovesti do toga da će se pomaknuti granica za odlazak u mirovinu, čime će se značajno skratiti moguće razdoblje za korištenje ostvarenih prava za korištenje mirovine.”
“Tome će najviše doprinijeti smanjenje broja radno sposobnog stanovništva i rast stanovništva starijeg od 65 godina. S druge strane, dosadašnji blagi rast aktivacije stanovništva i zaposlenosti radne snage, kao i niska trenutačna stopa rasta ekonomije Bosne i Hercegovine, koja se kretala u rasponu od 0,87 posto (2010.) do 3,74 posto (2018.), dodatno će pogoršati umirovljenički standard u BiH”, navodi se u analizi, prenosi Buka.
Inače, konstantan neto porast broja umirovljenika u Bosni i Hercegovini primjetan je od 2014. godine. Tada je broj umirovljenika u 2014. godini bio 644.179., da bi već na kraju 2021. godine iznosio 702.130, što je povećanje od 57.951. U istom razdoblju godišnji izdaci za mirovine s 2,66 milijardi KM u 2014. godini porasli su na 3,6 milijardi KM u 2021. godini, što je povećanje od 742,8 milijuna KM u razdoblju od osam godina.
Odlazak u susjedstvo
Zanimljive podatke iznio je Državni zavod za statistiku Hrvatske, prema kojima se 2022. u RH uselilo 11.685 stanovnika više nego što ih se odselilo iz zemlje, s tim da useljenici dolaze najčešće iz Ukrajine i BiH. U 2022. u RH iz inozemstva doselile su se 57.972 osobe, a u inozemstvo se odselilo 46.287 osoba. Od ukupnog broja doseljenih osoba u Hrvatsku, 19,3 posto njih doselilo se iz Ukrajine, a 14,6 posto osoba doselilo se iz BiH.
Za razliku od Hrvatske, BiH baš i nije poželjna destinacija za strane radnike. Istina, u posljednje vrijeme ih ima, ali zanemarivo mali broj. Suad Ećo iz Udruge poslodavaca FBiH nedavno je kazao kako će BiH u idućih pet godina nedostajati 150.000 radnika.
