Krvni tlak svake osobe određen je količinom krvi koja prolazi kroz srce te veličinom i stanjem arterija. Tlak se stvara radom srca kao pumpe. Pri svakom izbacivanju krvi iz srca (sistola) tlak se povisuje odnosno krv tlači krvne žile, a kod ulijevanja krvi u srce (dijastola) sila tlači srce, a tlak se snižava.
Zato imamo dvije vrijednosti krvnoga tlaka: gornju (sistoličku) i donju (dijastoličku) koje mjerimo i uzimamo u obzir pri procjeni krvnoga tlaka.
Krvni tlak mijenja se tijekom dana i noći, a na njega mogu utjecati i drugi faktori uključujući količinu tekućine i sadržaj soli u tijelu, stanje bubrega, živčanoga sustava, krvnih žila i razine različitih hormona u tijelu. Normalna vrijednost krvnoga tlaka koja ne oštećuje sustav krvnih žila i srce prosječno je 120/80 milimetara stupca žive (mmHg), piše magistra farmacije Ivana Božić Šakan za Narodni zdravstveni list.
Dijagnoza povišenoga krvnog tlaka postavlja se na temelju mjerenja krvnoga tlaka u nekoliko navrata. Ako se kod određene osobe izmjeri u više od tri puta tlak veći od 140/90 mmHg, smatra se da ta osoba ima povišeni krvni tlak.
Što je to esencijalna hipertenzija?
U osnovi je hipertenzija najčešće esencijalna, što znači da se ne može otkriti bolest nekoga od organskih sustava koji reguliraju tlak. Radi se jednostavno o poremećenoj ravnoteži u kojoj svi čimbenici kontrole u nekoj mjeri zakazuju u svojoj funkciji.
Povišeni krvni tlak godinama ne mora pokazivati nikakve znakove niti bolove i često kada se manifestiraju oštećenja na srcu, mozgu, bubrezima ili očima, zamijetimo i visoke vrijednosti krvnoga tlaka. Neki bolesnici vrlo rano osjećaju neke od simptoma hipertenzije: bol i pritisak u glavi, crvenilo lica, krvarenje iz malih kapilara u nosu, krvarenja u bjeloočnici oka, lakše zamaranje, uznemirenost, ubrzan i/ili nepravilan rad srca.
Kako i kada mjeriti tlak?
Mjerenje tlaka osobito je važno kod započinjanja liječenja hipertenzije ili kod korekcije terapije. S obzirom na varijacije tlaka učestalo mjerenje neće dovesti do dobre regulacije krvnoga tlaka. Liječnici će ponekad teško regulirati krvni tlak bolesnicima koji ga učestalo mjere jer na svoju ruku mijenjaju dozu lijeka u ovisnosti o izmjerenim vrijednostima.
Najbolje se pokazalo mjeriti krvni tlak dva puta dnevno tijekom 7 dana uvijek u isto vrijeme i u istim uvjetima (npr. uvijek prije ili uvijek nakon jela, odmora, napora): između 7 i 9 ujutro i 19 i 21 uvečer i te vrijednosti zabilježiti za svoga liječnika. Ako je tlak dobro reguliran, dovoljno je mjeriti jednom – dva puta tjedno, ponekad ujutro ili popodne. Ako krvni tlak previše oscilira ili je stalno povišen, potrebno je učiniti 24-satno kontinuirano mjerenje.
Prije početka korištenja bilo koje vrste tlakomjera, preporučuje se odnijeti ga u ordinaciju izabranoga obiteljskog liječnika ili u ljekarnu gdje ćete dobiti upute kako se njime koristiti i gdje ćete provjeriti njegovu točnost. Važno je da je manžeta odgovarajuće veličine.
Prije samoga mjerenja odmorite 3 – 5 minuta u miru i tišini. Sjednite u udoban položaj za stol s obje noge na podu. Zasučite visoko rukav na ruci na kojoj ćete mjeriti tlak, postavite ruku na stol u razinu srca i mirujte. Ako je izmjerena vrijednost tlaka neočekivano visoka, malo odmorite pa ponovite mjerenje. U obzir se uzima niža izmjerena vrijednost.
Relativno često se javlja “efekt bijele kute” što znači da su izmjerene vrijednosti krvnoga tlaka veće kod liječnika nego kod kuće. U tom slučaju nije potrebno uzimati antihipertenzivnu terapiju, već je poželjno učiniti 24-satno mjerenje krvnoga tlaka.
Promjene načina života i nefarmakološke mjere
U liječenju povišenoga krvnog tlaka prva preporuka su dijetalne mjere i promjena načina života. Od dijetalnih mjera najvažnije je smanjenje unosa soli čime se smanjuje količina vode koju tijelo zadržava i posljedično krvni tlak. Sol se nalazi u mnogim pekarskim i suhomesnatim proizvodima, grickalicama, mesu, juhama tako da nije dovoljno samo manje soliti hranu pri kuhanju.
Najviše preporuke za smanjenje rizika od hipertenzije ima DASH-dijeta (Dietary Approaches to Stop Hypertension – Svladavanje hipertenzije prehranom) koja je ujedno prikladna i za cijelu obitelj. Osnovu ovakve prehrane čine mliječni proizvodi s manjim udjelom mliječne masti, voće i naročito povrće, integralne žitarice.
Preporučuje se jesti ribu (plava riba s visokim udjelom omega-3 masnih kiselina), manje mesa (vegetarijanska prehrana ima manji rizik od hipertenzije), upotrebljavati ekstra djevičansko maslinovo ulje, povrće, voće, naročito ono bogato kalijem (banane, naranče, krumpir i rajčica). Treba ograničiti unos alkohola, soli i prerađenih proizvoda, naročito suhomesnatih, hranu bogatu mastima i svakako treba prestati pušiti.
U prevenciji i kontroliranju povišenoga krvnog tlaka iznimno je važno smanjiti tjelesnu težinu ako ste pretili te vježbati prilagođeno dobi i fizičkom stanju. Smanjenjem tjelesne težine i redovitim kretanjem (4-5 puta tjedno po 20 – 30 minuta) smanjuje se opterećenje srca i krvnih žila. Ponekad su ove mjere dovoljne za regulaciju povišenoga krvnog tlaka.
Liječenje povišenog krvnog tlaka lijekovima
Liječenje povišenoga krvnog tlaka u domeni je liječnika obiteljske medicine, a određuje se najbolja terapija na temelju razine povišenoga arterijskog tlaka i razine ukupnoga kardiovaskularnog rizika.
Lijekovi za povišen krvni tlak podijeljeni su u velike grupe lijekova: blokatori kalcijskih kanala, ACE inhibitori, antagonisti angiotenzinskih receptora i tiazidni diuretici. Upotrebljavaju se samostalno ili u kombinacijama.
Blokatori kalcijskih kanala u stanicama srčanoga mišića i mišićima krvnih žila smanjuju napetost i time otvaraju i šire krvne žile (vazodilatacija). Zbog toga učinka kod pojedinih osoba koje imaju sklonost nastanku hipostatskih edema (otoka potkoljenica kod dugotrajnog stajanja) i pretilih osoba, koje također imaju sklonost nastanku edema zbog volumnoga opterećenja, može doći do oticanja nogu.
ACE inhibitori, inhibitori enzima angiotenzinske konvertaze, razmjerno su noviji lijekovi, a djeluju blokiranjem sustava renin-angiotenzin, hormonskoga sustava koji je odgovoran za snažno podizanje krvnoga tlaka i normalno se aktivira samo u slučajevima kada dođe do po život opasnoga pada tlaka. U hipertenziji često je poremećena funkcija ove sprege hormona i njihova je blokada izrazito učinkovita.
Nuspojave lijekova za tlak
Suhi kašalj njihova je najčešća nuspojava i uglavnom se javlja tjedan do mjesec dana od početka uzimanja lijekova. U tom ga je slučaju potrebno zamijeniti sa sličnom skupinom lijekova s jednakovrijednim učincima, a to su blokatori angiotenzinskih receptora koji ne izazivaju kašalj.
Antagonisti angiotenzinskih receptora potpuno su nova skupina lijekova koja se u razmjerno kratkom vremenu dokazala u terapiji. Prednost im je da skoro nemaju nikakvih neželjenih učinaka, a učinkoviti su poput onih iz skupine inhibiotra enzima angiotenzin-konvertaze. Također dijele i njihove povoljne učinke na stijenke žila i srčani mišić.
Diuretici
Diuretici su lijekovi koji potiču bubrege na izlučivanje soli, a samim time i tekućine iz organizma. Na taj se način smanjuje količina cirkulirajuće krvi i tlak dovodi u normalu. U liječenju povišenoga tlaka krvi obično se rabe blagi diuretici koji nemaju nepoželjnih učinaka na organizam. Diuretici su također najčešći dodatak drugim skupinama lijekova budući da brojnima pojačavaju učinak.
Kombinacije lijekova sve se više primjenjuju zbog toga što, djelujući na različitim mjestima u organizmu, postižu više nego dvostruki učinak. Pri tome se mogu primijeniti pojedinačno bitno manje doze lijekova. Najčešće su kombinacije inhibitora konvertaze angiotenzina s diureticima i antagonista angiotenzinskih receptora s diureticima.
Osnovno i najvažnije za svakoga koji boluje od povišenoga krvnog tlaka jest uzimati redovito svoju terapiju koju je propisao liječnik. Lijekove je potrebno uzimati svaki dan u isto vrijeme i ne voditi se izmjerenim vrijednostima krvnoga tlaka za odluku popiti lijek ili ne ili popiti samo pola tablete.
Ako se mjerenjem primijeti da su vrijednosti krvnoga tlaka postale više ili niže u razdoblju duljem od tjedan do dva, preporučuje se ponoviti mjerenje tijekom tjedan dana dva puta na dan u isto vrijeme, zabilježiti rezultate i javiti se liječniku obiteljske medicine za daljnji dogovor o terapiji. Ovakvo se mjerenje svakako treba napraviti i nakon uvođenja novoga lijeka u terapiju ili kod promjene doze postojećega lijeka.
Za lakše snalaženje pri uzimanju terapije i praćenje redovitosti, naročito ako bolesnik uzima više lijekova, od velike su pomoći dozatori, odnosno spremnici za tablete koji se pune jednom tjedno ili jednom dnevno.
Najviše stradaju srce, mozak, bubrezi
Povišeni krvni tlak ima brojne negativne posljedice na tijelo. Najviše stradavaju srce i mozak. Neliječeni ili nedovoljno dobro liječeni povišeni krvni tlak može dovesti do zatajenja rada srca s nakupljanjem krvi u plućima i nogama te koronarne bolesti (angina pectoris), a vrlo se često dogodi infarkt. Oštećene krvne žile u mozgu pod povišenim tlakom pucaju i dolazi do moždanoga udara što često za posljedicu ima invalidnost – nemogućnost govora, pokretanja ruku ili nogu. Bubrezi također stradavaju kao i oči, odnosno dolazi do postupnoga gubitka vida. Žile stare puno brže, a komplikacije na organima koje opskrbljuju krvlju javljaju se ranije nego inače pa cijeli organizam pati.
Stoga je važno povišeni krvni tlak na vrijeme prepoznati, prihvatiti sve dijetetske mjere, prihvatiti promjene životnih navika, smanjiti tjelesnu težinu i redovito uzimati propisanu terapiju.
Tko se mora liječiti
Svi se bolesnici sa sistoličkim tlakom iznad 160 mmHg i dijastoličkim tlakom iznad 100 mmHg moraju liječiti. Cilj je terapije postići vrijednosti arterijskoga tlaka niže od 140/90 mmHg u mlađih od 60 i niže od 150/90 mmHg u starijih od 60 godina. U bolesnika s dijabetesom i drugih visokorizičnih bolesnika (preboljeli srčani ili moždani udar, proteinurija) vrijednosti bi trebale biti također niže od 140/90 mmHg.
